U nedjelju 7. listopada 2018. u crkvi sv. Franje na Kaptolu održana je Mjesečna skupština našeg mjesnog bratstva, na kojoj su bili nazočni međunarodni pohoditelji OFS-a: fra Pedro Zitha, OFM, generalni duhovni asistent, sestra Andrea Karlović iz Nacionalnog bratstva OFS-a BiH, delegatkinja generalnog ministra brata Tibora Kausera, Branka Černugelj, nacionalna ministra i Danijela Rebac, članica Nacionalnog vijeća.

Okupljenim članovima OFS-a prenijeli su pozdrave generalnog ministra OFS-a b. Tibora Kausera. Bratski i pastoralni pohod dragocjena je prilika da osvijestimo pripadnost velikoj franjevačkoj obitelji i bratstvima OFS-a koja djeluju diljem svijeta. U međusobnim susretima brišu se granice među razinama i zemljama te u prvi plan izbija radost što pripadamo istoj obitelji i što možemo “zajedno kao braća živjeti”.

Susret je nastavljen svečanim misnim slavljem s članovima mjesnih bratstava OFS-a grada Zagreba. Svetu misu predslavio je fra Mate Bašić, nacionalni duhovni asistent OFS-a, u koncelebraciji s fra Pedrom i fra Zvonimirom Brusačem.

Susret braće trećoredaca s pohoditeljima nastavio se uz agape, neobavezno druženje i razmjenu iskustava, kao i puno smijeha. Dijeleći s nama svoje iskustvo rada s bratstvima OFS-a diljem svijeta, fra Pedro nam je uputio lijepe i poticajne riječi. Na pitanje b. Stjepana Kelčića, bivšeg nacionalnog ministra OFS-a, o tome kakvi su njegovi dojmovi o Hrvatskom nacionalnom bratstvu, fra Pedro je odgovorio: “Hrvatsko bratstvo OFS-a blagoslovljeno je jer je ova zemlja duboko ukorijenjena u kršćanstvu. Pored toga, duboko je ukorijenjena i u franjevaštvu. Na tome trebate biti
zahvalni, ali nikada si nemojte dopustiti da na tome ostane. Njegujte svoje franjevaštvo i uvijek nastojte oko trajne formacije. To što sada imate nemojte uzimati zdravo za gotovo, nego rastite, u svakom periodu života, nikada nemojte stati s vlastitom formacijom… Jedino tako ćete održati ono čime ste blagoslovljeni”.

Cijela fotogalerija se može vidjeti ovdje.


(PDF, 189 KB)

S A D R Ž A J

U subotu 29. rujna 2018. godine, na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela, u crkvi sv. Franje na Kaptolu upriličen je Bolesnički dan. On se već tradicionalno održava u tjednu koji prethodi svetkovini sv. našeg Oca Franje, a organizira ga mjesno bratsvo OFS-a Kaptol. Subotnjem slavlju prisustvovali su bolesnici koji žive na području grada Zagreba, a za starije i nemoćne organizirali smo prijevoz iz domova za starije do crkve sv. Franje. Susret je započeo u 14 sati pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio naš duhovni asistent fra Venancije Mihaljević. Uslijedio je sakrament pomirenja, pri čemu su se braća franjevci stavili na puno raspolaganje, pa je svaki kutak crkve bio ispovjedaonica. Sveta misa započela je u 15 sati, a predslavio ju je fra Venancije. U svojoj je homiliji ohrabrio bolesnike podsjetivši ih na otajstveni značaj strpljivog podnošenja bolesti. Bolesni, koji svoje trpljenje pridružuju Kristovu križu, najsličniji su Njemu od svih ljudi. Oni sudjeluju u otkupiteljskom djelu Kristovu za Crkvu i cijeli svijet, pa i onda kada je muka velika i teško razumljiva. Ljubav koju nam Isus daje kroz svete sakramente dovodi do toga da Njegovi vjerni svoj križ počnu grliti kao oruđe spasenja, mimo logike svijeta, ponirući u tajnu Kristova Križa. Nakon homilije uslijedio je sakrament bolesničkog pomazanja i zajednička molitva za sve one koji se radi težine bolesti nisu mogli pridružiti ovome misnom slavlju.
Druženje je nastavljeno u prostorijama samostana, gdje se moglo svjedočiti mnogim toplim susretima naših posjetitelja i njihovih domaćina. Članovi Frame vrijedno su posluživali bolesnike i pjesmom animirali događaj. Za okrjepu su se pobrinule sestre koje svojim slasticama redovito raduju sudionike naših zajedničkih okupljanja, a i ove godine slastičarnica Vincek počastila nas je tortom nesvakidašnjih dimenzija (bile su potrebne četiri osobe da ju unesu u samostan).
Zahvalni Bogu na prilici da sudjelujemo na ovom susretu i svima koji su nam pomogli da se on održi, ostajemo združeni s našom bolesnom braćom u molitvi, gledajući u njima one koji trpe i za spasenje svakoga od nas.

Fotografije možete vidjeti ovdje:

bty

Najava emisije za srijedu, 26. rujna 2018. na Radio Mariji:

  • Tema: “Treći europski kongres Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži”
  • Gosti:
    • Danijela Rebac OFS,
    • Marijana Mijatović, nacionalna potpredsjednica Frame,
    • fra Vladimir Vidović, nacionalni duhovni asistent OFS-a i Frame
  • Voditelj: Igor Kanižaj

(PDF, 331 KB)

(PDF, 327 KB)

S A D R Ž A J

Snimka emisije “Poziv u svijetu” od 25. srpnja 2018., s Radio Marije:

Tema: Hod Frame – jedna drugačija perspektiva
Gošća: Lucija Ivanović, Franjevačka mladež
Voditelj: Anđa Slunjski

Snimka emisije “Poziv u svijetu” od 27. lipnja 2018. na Radio Mariji:

Tema: “Osvrt na X. nacionalni susret Frame u Metkoviću”
Gosti: članovi Frame Ana Kremenjaš, Magdalena Novosel, Andrija Antić i Ivan Školka
Voditelj: Josip Tolić

Dana 1. srpnja 2018. na našoj mjesečnoj skupštini, u 17:00 sati birali smo zastupnike za 7. područni izborni kapitul u 2018. godini.
Nakon tajnog glasovanja izabrani zastupnici su:

  1. Vlasta Udovičić
  2. Marijana Štefinec
  3. Karolina Koubek Smoljanović
  4. Monija Raspudić

Vijeće OFS-a Mjesnog bratstva Kaptol

(PDF, 192 KB)

Najava emisije za srijedu, 27. lipnja 2018. na Radio Mariji:

Tema: “Osvrt na X. nacionalni susret Frame u Metkoviću”
Gosti: članovi Frame Ana Kremenjaš, Magdalena Novosel, Andrija Antić i Ivan Školka
Voditelj: Josip Tolić

Vremenska prognoza za riječko područje na subotu 9. lipnja obećavala je kišu, munje i gromove, ali to ipak nije spriječilo pedeset članova našeg bratstva i simpatizera da krenu na tradicionalno hodočašće Gospi Trsatskoj. Kišobrane ipak nismo trebali – dan je bio vedar i sunčan, osvježen laganim vjetrićem.

U najstarije hrvatsko prostenište s neprekinutom tradicijom hodočašćenja stigli smo malo prije hodočasničke svete mise u 10 sati, koju smo proslavili skupa sa hodočasnicima iz Samobora, Novog Čiča, Bukevja i Nove Gradiške. Nakon euharistijskog slavlja sudjelovali smo u pobožnosti Križnog puta na Trsatskoj kalvariji, a nakon toga bilo je dosta vremena za odmor i osobne pobožnosti. Prije oproštaja s Majkom Milosti imali smo priliku obići i iznimno lijepo oslikanu samostansku blagovaonicu te vrijednu riznicu. Sa zanimanjem smo razgledali mnoge dragocjenosti, od srebrnog Gospinog kipa – dara bana Tome Erdődyja iz 1597. godine, preko darova carice Marije Terezije, do krunice koju je za svog posjeta 8. lipnja 2003. godine darovao sveti papa Ivan Pavao II.

Nakon Trsata posjetili smo Oštarije, krasno mjestašce blizu Ogulina, i tamošnje svetište Gospe od Čudesa. Bila je to nekad najveća crkva posvećena Blaženoj Djevici na Balkanu, a podigao ju je u gotičkom stilu sredinom 15. stoljeća knez Martin Frankopan. Kasnije su je spalili i uništili Turci, a u potpunosti je obnovljena početkom dvadesetog stoljeća. Svetište i danas na Marijine blagdane, posebno o svetkovini Marijina Uznesenja, okuplja mnoštvo hodočasnika, najviše iz Gospićko-senjske biskupije. U lijepoj gotičkoj crkvi izmolili smo večernju molitvu i preporučili se Blaženoj Djevici Mariji od Čudesa.

Više o svetištima na Trsatu i u Oštarijama može se pročitati na web stranicama:

http://www.trsat-svetiste.com.hr/

http://www.zupa-ostarije.com/

 

 

 

S A D R Ž A J

(PDF, 341 KB)

Snimka emisije na “Poziv u svijetu” od 23. svibnja u 17 sati:
Tema: “Sv. Franjo i Blažena Djevica Marija”
Gost: fra Petar Lubina, OFM, član Hrvatskog mariološkog instituta
Voditelj: Igor Kanižaj

Najava emisije na Radio Mariji za 23. svibnja u 17 sati:
Tema: “Sv. Franjo i Blažena Djevica Marija”
Gost: fra Petar Lubina, OFM, član Hrvatskog mariološkog instituta
Voditelj: Igor Kanižaj

U našem bratstvu je već postala tradicija da se u povodu Dana planeta Zemlje organizira prigodno predavanje.

Ove godine, 25. travnja 2018., gost nam je bio dr. sc. Tihomir Miličević, redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Govorio je o hijerobotanici, i to kroz vlastiti svojevrsni botanički putopis i hodočašće po Svetoj zemlji u kojoj je nedavno boravio.

Kako je Sveta zemlja franjevcima posebno bliska, u dvorani uz crkvu okupilo se dosta slušatelja, koji su pažljivo i s puno interesa slušali predavanje.

* * *

Hijerobotanika ili “sveta botanika” (lat. botanica sacra) je grana botanike koja se bavi proučavanjem biljaka Svete zemlje. A Sveta zemlja (svetom je smatraju židovi, kršćani i muslimani) nije samo današnji Izrael i Palestinska Samouprava; to je područje otprilike između rijeke Jordana i Mediterana, pa obuhvaća i zapadni Jordan, dijelove južnog Libanona i jugoistočne Sirije.

Interes za floru Svete zemlje nije novijeg datuma; prvo djelo koje se u cijelosti bavi biljkama spomenutim u Bibliji je knjiga Levinusa Lemmensa iz 1566. godine, a već u 17. stoljeću objavljuje se znatan broj knjiga koje se bave ovom temom, od kojih posebno treba istaknuti “Arboretum sacrum” J. Meursa iz 1642. godine te “Arboretum biblicum” J. H. Ursinusa iz 1663. godine.

Kustodiju Svete zemlje osnovao je sam sv. Franjo Asiški 1217. godine, i od tada su franjevci osobiti poslužitelji i čuvari svetih mjesta Isusova života, smrti i uskrsnuća, pa i u vrlo teškim prilikama kojih povijesti ove zemlje nije manjkalo.

U Svetoj zemlji mali hrvatski narod ostavio je duboke tragove. Prvi hrvatski kanonizirani svetac Nikola Tavelić pretrpio je mučeništvo u Jeruzalemu 14. studenog 1391. godine. Dubrovčanin fra Bonifacije Drakolica službovao je kao gvardijan i kustos Svete zemlje, zapamćen je po obnovi bazilike Svetog Groba 1555. godine, a napisao je (na latinskom) i djelo o štovanju svetih mjesta “Knjiga o trajnom štovanju Svete zemlje i o njezinu plodonosnom hodočašćenju”. Svećenik i misionar iz Drniša fra Jakov Pletikosa bio je gvardijan samostana sv. Ivana u blizini Jeruzalema, i autor je prvog hrvatski pisanog putopisa “Putovanje k Jerozolimu god. 1752”. Povjesničar fra Jeronim Golubović je godinama službovao u Jeruzalemu, gdje je 1898. godine napisao “Kronološki niz prečasnih poglavara Svete zemlje”, te je pripremio i 1906. godine objavio obilnu građu o povijesti franjevačkog reda u Svetoj zemlji. Posebno treba istaknuti braću Branković, trgovce iz Sarajeva, koji su 1681. godine kupili Getsemanski vrt i darovali ga franjevcima Kustodije Svete zemlje.

* * *

Većina biljaka koje se spominju u Svetom pismu dobro uspijeva na cijelom Mediteranu, pa i kod nas. Nakon drugog pohoda Hrvatskoj sv. Ivana Pavla II. u jesen 1998. godine u zapadnom dijelu kaštelanskog polja osnovan je Biblijski vrt Gospe od Stomorije. A u Izraelu je poznat biblijski vrt i rezervat “Neot Kedumim” u blizini grada Mod”ina.

U predavanju je posebno naglašeno sedam biljaka koje predstavljaju Obećanu zemlju, kako je zapisano u Knjizi Ponovljenog zakona: “Tâ Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju … zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina; zemlju u kojoj nećeš sirotinjski jesti kruha i gdje ti ništa neće nedostajati ….” (Pnz, 8, 7-9). Treba napomenuti da se ovdje ne radi o medu (med nije biljka) već o datulji.

Ovih sedam biljaka se vrlo često pojavljuju na umjetničkim prikazima, na suvenirima, keramici, itd. Inače, u Svetom pismu se spominje 110 biljnih vrsta koje se jednoznačno mogu identificirati, te mnoštvo onih čiji je identitet nejasan (trnje, grmlje, i slično). Od svih knjiga koje čine Bibliju biljkama je “najbogatija” Pjesma nad pjesmama, koja spominje čak 30 vrsta (ljiljan, tamjan, aloj, nard, šafran …)

Prva biljka koja se spominje u Bibliji je smokva (lat. Ficus carica) u Knjizi Postanka (“Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.” Post 3, 7).

* * *

U hrvatskom prijevodu Biblije postoji više botanički problematičnih prijevoda. Na primjer, to su:

  • Bršljan u Knjizi o Joni (“A Jahve Bog učini da izraste bršljan nad Jonom.” Jon 4, 6). Vjerojatno je riječ o ricinusu, jer bršljan je penjačica, ne može rasti bez podloge
  • Umjesto biljke “mira” često se koristi “smirna”, što je vrsta mirisne smole koja se dobiva od te biljke.
  • U Knjizi Izlaska, kada se govori o Kovčegu Saveza, stalno se spominje bagremovo drvo. Međutim, ne može biti riječ o bagremu (Pseudoacacia) jer je isti tek u 16. stoljeću donesen iz Novog svijeta, već o akaciji.
  • U Lukinom evanđelju (Lk 19, 4) spominje se da se Zakej popeo na smokvu. Nije riječ o običnoj smokvi (lat. Ficus carica) već o sikomori ili tzv. egipatskoj smokvi (lat. Ficus sycomorus).

* * *

Predavanje je također obuhvatilo i biljke koje se koriste u obredne svrhe u crkvi (tamjan, nard, mira) ili imaju posebnu simboliku. Jedna od takvih je Jerihonska ruža (lat. Anastatica hierochuntica, “cvijet uskrsnuća”), biljka iz pustinjskih područja Svete zemlje, koja se nakon kišnog razdoblja skupi u kuglicu i “hibernira”, da bi se nakon zalijevanja opet otvorila i zazelenila.

Nard (lat. Nardostachys jatamansi) je biljka porijeklom iz Indije, od davnina poznata po skupocjenom aromatičnom ulju. Spominje se u Pjesmi nad pjesmama, i posebno u Evanđelju po Ivanu, šest dana prije Pashe kada Isus stiže u Betaniju kod Lazara “Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom.” (Iv 12, 3). U spomen na ovaj čin u Bazilici sv. Groba se kamen pomazanja svaki dan maže nardovim uljem.

Tamjan (lat. Boswellia sacra) je drvo koje raste u Africi i Aziji, čija aromatična smola paljenjem razvija jak ugodan miris. Od davnina se koristio za uklanjanje neugodnih mirisa, ali i prilikom vjerskih obreda. U Bibliji je još u Knjizi Izlaska propisana izrada tamjana za kađenje (Izl 30, 34-37).

Mira (lat. Commiphora myrrha) je drvo porijeklom iz Afrike i Azije, čija se mirisna smola naziva smirnom, a koristi se uglavnom u vjerske svrhe. Spominje se na mnogo mjesta u Bibliji – u Knjizi Izlaska, Psalmima, Pjesmi nad pjesmama, a pojavljuje se kao dar mudraca na početku Isusovog zemaljskog života (“Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu.”, Mt 2, 11b), te kao smjesa za pomazanje Isusova mrtvog tijela (“A dođe i Nikodem – koji je ono prije bio došao Isusu noću – i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja.”, Iv 19, 39).

* * *

Na kraju su spomenute i biljke čiji je polen pronađen na Torinskom platnu. Od dvadesetak identificiranih biljaka posebno su zanimljive Gundelia tournefortii i Zygophyllim dumosum koje rastu samo oko Jeruzalema, a cvjetaju u ožujku i travnju…

Nakon predavanja slušatelji su postavili nekoliko pitanja, ali su bili i vrlo zainteresirani pogledati Jerihonsku ružu te pomirisati uzorke ulja i smola koje nam je prof. Miličević pokazao. Posebno nas se dojmio miris nardova ulja.

Nakon izvrsnog predavanja vjerujem da smo svi ostali zadivljeni čudesnošću stvorenog svijeta, ali i ispunjeni dubokom željom da i sami uživo vidimo mjesta kojima je prošao naš Gospodin.

(PDF, 368 KB)

U subotu 14. travnja 2008, godine naše je bratstvo po prvi put hodočastilo Gospi od Utočišta u Aljmaš. Usput smo obišli i Vukovar.

Aljmaš je ljupko selo u istočnoj Slavoniji, nedaleko od ušća Drave u Dunav, a spominje se već 1338. godine. Marijansko svetište u Aljmašu postoji već više od tri stotine godina, a svake godine privuče oko stotinu tisuća hodočasnika, pretežno iz Osijeka i okolice.

Po dolasku smo prvo na aljmaškoj “Kalvariji” izmolili pobožnost Križnog puta, a zatim smo obišli Svetište. Svetu misu slavili smo sa hodočasnicima iz župe Resnik. Nakon mise nas je pozdravio dugogodišnji župnik i upravitelj svetišta vlč. Ante Markić, te nas upoznao s dugom i nemirnom povijesti mjesta i svetišta.

Godine 1704. godine isusovci su zbog Rákóczyjeve bune bili primorani napustiti Lug u Baranji, pa su prenijeli Gospin kip u Aljmaš i smjestili ga u tamošnju skromnu crkvu građenu od šiblja. Kako je Gospin kip u Aljmašu “našao svoje utočište”, aljmaška Gospa je dobila naziv “Gospa od Utočišta”. Četiri godine kasnije je sagrađena nova crkva, a uskoro se na jednom od okolnih brežuljaka podiže i “Kalvarija”. Godine 1846. u velikom je požaru izgorjela crkva s Gospinim kipom, pa je već naredne godine počela izgradnja nove crkve, a 1857. godine biskup Strossmayer je darovao Svetištu novi, današnji Gospin kip, izrađen u Beču.

Crkva Gospe od Utočišta sravnjena je do temelja u Domovinskom ratu, a oštećeni Gospin kip je pod neobičnim okolnostima pronađen u ruševinama crkve i prenesen u Osijek. Nakon sedam godina Gospa se 1998. godine s Aljmašanima vratila iz progonstva. Na mjestu stare izgrađena je 2001. godine moderna nova crkva. Sveti otac Ivan Pavao II. je 7. lipnja 2003. godine u Osijeku, prilikom svog trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, na svečanom euharistijskom slavlju okrunio kip Gospe aljmaške.

Na povratku iz Aljmaša obišli smo Ovčaru, bivšu farmu istočno od Vukovara, mjesto najvećeg pojedinačnog pokolja Domovinskog rata, gdje smo se u tišini pomolili za više od 260 žrtava, uglavnom ranjenika odvedenih iz vukovarske bolnice. Posjetili smo i Spomen dom Ovčara koji je otvoren 2006. godine u hangaru gdje su ubijeni proveli posljednje sate života.

Zatim smo se uputili na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata, koje je najveća masovna grobnica ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi nakon II. svjetskog rata. Iz grobnice je ekshumirano 938 tijela, a na njihovom mjestu postavljeno isto toliko bijelih križeva. Uz središnji spomenik, tzv. “zračni križ” zajednički smo se pomolili za pokoj duše svih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata.

Naposljetku smo posjetili franjevački samostan i crkvu sv. Filipa i Jakova, gdje nas je dočekao gvardijan fra Ivica Jagodić i govorio nam o povijesti crkve i franjevaca u tom lijepom gradu.

Više o aljmaškom svetištu te crkvi sv. Filipa i Jakova i memorijalnim lokacijama u Vukovaru možete pročitati ovdje:

http://www.svetiste-aljmas.hr/

http://filipjakov-vu.com/o-nama/

http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/spomen-dom-ovcara/

http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/memorijalno-groblje-zrtava-domovinskog-rata-u-vukovaru/

Snimka današnje emisije “Poziv u svijetu”:

Tema: “Prvi Nacionalni obiteljski dan za OFS i Framu”
Gosti: Marija i Božidar Hadaš, članovi Povjerenstva za obitelj Hrvatskog nacionalnog bratstva OFS-a
Voditelj: Stjepan Lice

Datum: Subota, 28.04.2018.

Mjesto: Crkva sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh, Zagreb

Tema: IZAZOV MAJČINSTVA I ULOGA OČINSTVA U OBITELJI

9:00 – 10:00   Okupljanje uz doručak i druženje 
10:00 – 11:30   Panel svjedočanstva i dječje radionice 
11:30 – 12:00   Zajedničke aktivnosti roditelja i djece
12:00 – 13:00   Euharistijsko slavlje : Predvodi fra Zvonimir Brusač, TOR
Završni blagoslov i kraj.

S međunarodne razine stigao je prijedlog da 28.04. bude proglašen obiteljskim danom za OFS i Framu (toga je dana spomendan bl. Lukezija i njegove supruge Bonadonne).

Godina 2018. bit će ispunjena susretima na temu obitelji. Tako će se IX. Svjetski susret obitelji održati u Dublinu, Irska od 22. do 26. kolovoza 2018. godine. Na tragu postsinodalne apostolske pobudnice Amoris Laetitia (Radost ljubavi) papa Franjo je odredio da će tema susreta biti Evanđelje obitelji: Radost za svijet. III. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održati će se u rujnu, u Solinu 2018. godine na temu „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“.

Na tragu navedenih događanja te ujedno i kao njihova priprema, Hrvatsko nacionalno bratstvo OFS-a i Povjerenstvo za obitelj planiraju organizirati Nacionalni dan za obitelji i pojedince unutar OFS-a i Frame.

Stoga vas pozivamo da taj dan (odnosno prije podne do negdje 14 sati kada predviđamo završetak) zabilježite u svoj kalendar te ga provedemo zajedno u prostorima crkve Sv. Antuna Padovanskog, Sveti Duh, Zagreb. Pojedinosti oko samog susreta (organizirat ćemo i mogućnost smještaja za obitelji koje dolaze iz drugih krajeva Lijepe Naše) moći ćete i dalje pratiti ovdje, na našoj stranici ofs.hr.

Vidimo se!

Nacionalno povjerenstvo za obitelj OFS-a

Najava emisije za 25. travnja 2018. na Radio Mariji:

Tema: “Prvi Nacionalni obiteljski dan za OFS i Framu”
Gosti: Marija i Božidar Hadaš, članovi Povjerenstva za obitelj Hrvatskog nacionalnog bratstva OFS-a
Voditelj: Stjepan Lice

Sutra, 16. travnja 2018., pod večernjom svetom misom u 18.30 sati bit će redovita godišnja obnova zavjeta:

Zahvaljujemo Ti, Gospodine, što si nas pozvao u Franjevački svjetovni red.

Molimo Te da nam oprostiš sve naše nedostatke, slabosti i prijestupe počinjene protiv našeg obećanja evanđeoskog života i protiv Pravila.

Udijeli nam, molimo Te, gorljivost i spremnost što smo je imali prvoga dana kad smo stupili u bratstvo.

Osim toga, obnavljamo svoje obećanje da ćemo provoditi evanđeoski život prema Pravilu Franjevačkog svjetovnog reda do svršetka svojih dana.

Daj nam također da uvijek živimo skladno sa svojom braćom i sestrama, da mlađima pružimo svjedočanstvo ovoga tako velikoga dara što smo ga primili od Tebe, a to je franjevačko zvanje, kako bismo postali svjedoci i oruđe poslanja Crkve među ljudima naviještajući Krista životom i djelima.

Amen.

(PDF, 355 KB)

Snimka emisije “Poziv u svijetu” od 28. ožujka 2018.:

Tema: “Sluga Božji fra Vendelin Vošnjak”
Gost: fra Mate Bašić, nacionalni duhovni asistent OFS-a
Voditelj: Igor Kanižaj

S A D R Ž A J

Najava emisije za 28. ožujka 2018. na Radio Mariji:

Tema: “Sluga Božji fra Vendelin Vošnjak”
Gost: fra Mate Bašić, nacionalni duhovni asistent OFS-a
Voditelj: Igor Kanižaj

Sljedeća stranica »