p6010015.jpg

Pogledajte galeriju slika. Pogledajte i ostale naše galerije slika.

Nadahnuti brigom našeg duhovnog oca sv. Franje Asiškog za sve stvoreno, članovi ekološke grupe Franjevačkog svjetovnog reda mjesnog bratstva Kaptol odlučili su na konkretan način pokazati ekološku odrednicu koja je utkana u samu bit franjevačkog razmišljanja i načina života.
Naime, oni su organizirali tribinu na temu: Očuvanje stvorenoga – voda. Tribina se održala u utorak 1. 6. 2004. u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27.
Cilj tribine: istaknuti ono što izgleda svima tako očito, a ipak se tako lako i brzo zaboravlja, a to je važnost vode; ukazati na nedovoljnu brigu i promišljanje o problematici vode kao resursu koji je nužan za čovjekov život.
Uz ekološki i sociološki pristup temi, na tribini se problem sagledao i iz franjevačkog kuta.

Na tribini su izlagali:

dr. sc. Neven Šimac, francuski državni službenik, detaširan za pomoć u pripremi zemalja-kandidata za europsku uniju,
fra Zdravko Lazić, duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda mjesnog bratstva Kaptol,
mr. sc. Slavko Ferina, zaposlen u Plivi na području istraživanja zaštite okoliša.

“Od 6,3 milijarde stanovnika Zemlje, 1 milijarda živi bez stalnog izvora pitke vode, a polovica stanovnika Zemlje nema priključka na kanalizacijsku mrežu. To su ponajprije oni, koji živi ispod praga siromaštva, tj. s manje od 2 eura dnevno, a tih je otprilike 2,8 milijarda na ovoj našoj planeti.
Ova nevolja ne prati samo siromašni, afrički sub-saharski i azijski svijet, nego i neka razvijena područja Zemlje. Tako je voda više od polovice europskih i američkih rijeka i jezera danas veoma zagađena, a kapacitet brana električkih centrala u svijetu se smanjuje svake godine za 1%, zbog sedimentacije. Osim toga, nestala u zadnja tri desetljeća je nestala čak petina ukupne vodene, odnosno morske faune, a brojne životinjske vrste su pred izumiranjem.
Klimatolozi smatraju, da je započelo razdoblje znatnih varijacija klime i da se, s jedne strane, povećava količina oborina, a s druge smanjuje broj dana s oborinama, što bi moralo dovesti kako do velikih poplava, tako i do velikih suša, ali i do orkanskih pohara. Stručna skupina UN za proučavane evolucije klime smatra, da će u idućih 100 godina temperatura porasti između 1,4 i 5,8 stupnjeva, te da će se razina mora podići zbog otapanja ledenjaka i polarnog leda za 9 do 88 centimetara.
Sljedeći primjer odnosi se na sve obuhvatnije betoniranja prirodnih površina, što smanjuje vodopropusnost tla i olakšava pojavu poplava; na sječu šuma, koja uništava “pluća” Zemlje, prirodne nastambe i prehranu faune i flore i koja, izazivajući bujice, pospješuje eroziju tla; i, na koncu, na sve češće i trajnije zagađivanje podzemnih voda. Podsjetimo još i na to, da čovjek “troši” isto tako i krajolik. Tako je od 45.000 kilometara obale Sredozemlja čovjek već “zauzeo” – i počesto uneredio – 25.000 kilometara.
I na koncu, ako je vjerovati geopolitičkim prognostičarima, prije nego li mine prva četvrt ovog stoljeća, vodit će se pravi ratovi za vodu. Svijet će naime uništiti velik dio ovog ne baš potpuno obnovljivog dobra, koje je …dobio od prethodnih naraštaja, ali samo na posudbu i koje valja ostaviti u što boljem stanju našoj djeci i djeci naše djece…”
/dr. sc. Neven Šimac/

“Voda je prije svega izvor i moć života: bez nje je zemlja samo sušna pustinja, zemlja gladi i žeđi u kojoj su ljudi i životinje predani smrti. Postoji, međutim, i voda smrti: takva je i razorna poplava koja hara zemljom i guta sve živo. Voda je napokon, u žrtvenim pranjima, odraz nekog kućnog običaja; ona čisti ljude i stvari od ljaga nakupljenih u svakodnevnim susretima. Tako je voda sad životvorna, sad strašna, ali uvijek očistiteljska, duboko umiješana u ljudski život i povijest naroda Saveza.”
/fra Zdravko Lazić/

“Proteklih pedesetak godina zbile su se velike negativne promjene na vodnim resursima širom svijeta. Prirodna staništa uz velike tekućice ugrožena su i onečišćena čovjekovom djelatnošću s različitih aspekata. Regulacijom vodotoka, izgradnjom brana, akumulacija i retencija, sječom drvenaste vegetacije u inundacijskoj zoni tekućica, sječom šuma, sprečavanjem prirodnog plavljenja obalnog područja tekućica gradnjom nasipa, uporabom umjetnih gnojiva i pesticida u intenzivnom poljodjelstvu, ispuštanjem otpadnih voda iz domaćinstava i industrijskog otpada u vodotoke i mnogim drugim oku nepoželjnim i etici nedopustivim radnjama, čovjek je sustavno djelovao na uništenju dragocjene baštine. Globalne klimatske promjene kompleksno negativno djeluju na kvalitetu i kvantitetu nadzemnih i podzemnih voda. Zbog višerazinskog negativnog učinka na vodena staništa, negativne promjene se očituju i u smanjenju raznolikosti živog svijeta. Da bismo zaštitili vodu kao stanište, energetski resurs i izvor života, potrebno je uskladiti i međusobno ispreplesti znanstveni, ekonomski i sociološki aspekt razmišljanja u cilju uspješnije i svrsishodnije zaštite tog neprocjenjivog bogatstva.”
/dr. sc. Sanja Gottstein-Matočec/

“Voda je od realne i presudne važnosti za sveukupnu pojavu života na Zemlji. Ona je djelotvorni akumulator mnogih vrsta potencijalne energije, a pokazuje i točan horizont. Često spominjano, a nedovoljno shvaćeno kruženje vode, sa svojim prepoznatljivim ponašanjem pri zagrijavanju, isparavanju, kondenziranju, oblikovanju oborina i uvjeta za snažna električna pražnjenja, … za pojavu duge…, sve to obnavlja rezerve pitke vode, čisti, nadopunjava i osvježava atmosferski omotač. Zato poremećaj bilo kojega dijela ciklusa vode ugrožava cijeli krug i sve što o njemu ovisi.
Do određene mjere ciklus se može opirati našim utjecajima, popraviti štete koje svojim neznanjem u njemu činimo, ali zdrava atmosfera, voda i hrana temelji su našega postojanja i zdravoga života na Zemlji. Svojim svakodnevnim radom i djelovanjem utječemo na količine i kakvoću vode te svojim postupanjem možemo utjecati na smanjenje potrošnje i njezino očuvanje. Zbog naše zajedničke budućnosti nema alternative – tko će ako ne mi, kada ako ne sada!”

mr. sc. Slavko Ferina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)