Skupština je imala uvodni dio u obliku rada po skupinama gdje se razgovaralo o mogućim temama za III. nacionalni kongres OFS-a i Frame koji će se održati 2021. godine, a to su:

• Veća posvećenost početnoj i trajnoj formaciji (obuhvaća ljudsku, kršćansku i franjevačku dimenziju formacije).
• Važnost i potreba produbljivanja i življenja franjevačkoga identiteta bratstva OFS-a i njegovih članova.
• Jačanje svijesti o suodgovornosti za vođenje bratstva OFS-a (na svim razinama).
• Kako na mjesnoj razini djelovati u svijetu i društvu kao članovi OFS-a?
• Kako ojačati organizirano trajno djelovanje OFS-a na mjesnoj razini?

Nekoliko fotografija:

U našem bratstvu je u subotu 23. veljače 2019. održan radni susret animatora generacijskih skupina. Susret je protekao u duhovnom ozračju i lijepom bratskom zajedništvu. Bilo je prisutno braće i sestara iz 28 generacijskih skupina. Pohodili smo grob bl. Alojzija Stepinca, gdje je naš duhovni asistent p. Venancije predvodio molitvu. Potom je svatko mogao osobno i u tišini uputiti svoje molitve i iskazati svoju pobožnost.

Zatim je susret je nastavljen duhovnim nagovorom p. Venancija o mjesnom bratstvu. Istaknuo je da je mjesno bratstvo OFS-a osnovna stanica reda i vidljivo lice Crkve, i u njemu se najkonkretnije ostvaruje franjevački poziv. Generacijske skupine su sastavnice koje organizacijski čine kaptolsko bratstvo. Okupljaju se da bi se bolje ostvarilo i živjelo svoj franjevački poziv.  Zajednica je živa po svojim članovima, zato je potrebno  da se članovi sastaju i da su svi molitveno povezani. Mjesna bratstva su pozvana buditi evanđeoski duh i pozivati na vrijednosti kršćanskog života. Istaknuo je i važnost života generacijskih skupina, jer kako žive skupine, tako živi i bratstvo.

Sestre i braća su iznosili svoja svjedočanstva o snazi molitve i ulozi molitve u povezivanju članova skupine. Istaknuto je posebno mjesto molitve u životu svakog brata i sestre, osobito molitve jednih za druge. Kako je jedna sestra rekla: „Obnoviti skupine s Kristom, po molitvi, iz ljubavi jednih za druge.“

Može se reći da su se svi složili da nas u svemu vodi Duh Sveti, da se angažiramo u ljubavi prema braći i sestrama koje nam je dao Gospodin. A molitva je ono što nas vodi ostvarenju stvarnog zajedništva.

Susret je zaokružen svetom misom koju je predvodio naš duhovni asistent p. Venancije, i u kojoj smo svi prikazali naš susret i zajedništvo sa braćom i sestrama našeg kaptolskog bratstva i zahvalili Bogu na svemu.

Mir i dobro!

s. Božana Krajinović

Kalendar susreta i slavlja u 2019. godini objavljen na adresi http://kaptol.ofs.hr/godisnji-kalendar-2019 dopunjen je sa sljedećim informacijama:

• izborni kapitul našeg mjesnog bratstva održat će se 4. svibnja 2019.,
• duhovne vježbe u Kući susreta “Tabor” u Samoboru u organizaciji Područnog vijeća će biti od 16. do 19. svibnja 2019.

U srijedu, 9. siječnja održani su “Bratski razgovori” na temi “Apokrifna evanđelja” o kojima je govorila s. Antica-Nada Ćepulić.

Nekoliko fotografija se može vidjeti u maloj fotogaleriji:

Kalendar susreta i slavlja u 2019. godini je objavljen na adresi: http://kaptol.ofs.hr/godisnji-kalendar-2019.

U nedjelju 7. listopada 2018. u crkvi sv. Franje na Kaptolu održana je Mjesečna skupština našeg mjesnog bratstva, na kojoj su bili nazočni međunarodni pohoditelji OFS-a: fra Pedro Zitha, OFM, generalni duhovni asistent, sestra Andrea Karlović iz Nacionalnog bratstva OFS-a BiH, delegatkinja generalnog ministra brata Tibora Kausera, Branka Černugelj, nacionalna ministra i Danijela Rebac, članica Nacionalnog vijeća.

Okupljenim članovima OFS-a prenijeli su pozdrave generalnog ministra OFS-a b. Tibora Kausera. Bratski i pastoralni pohod dragocjena je prilika da osvijestimo pripadnost velikoj franjevačkoj obitelji i bratstvima OFS-a koja djeluju diljem svijeta. U međusobnim susretima brišu se granice među razinama i zemljama te u prvi plan izbija radost što pripadamo istoj obitelji i što možemo “zajedno kao braća živjeti”.

Susret je nastavljen svečanim misnim slavljem s članovima mjesnih bratstava OFS-a grada Zagreba. Svetu misu predslavio je fra Mate Bašić, nacionalni duhovni asistent OFS-a, u koncelebraciji s fra Pedrom i fra Zvonimirom Brusačem.

Susret braće trećoredaca s pohoditeljima nastavio se uz agape, neobavezno druženje i razmjenu iskustava, kao i puno smijeha. Dijeleći s nama svoje iskustvo rada s bratstvima OFS-a diljem svijeta, fra Pedro nam je uputio lijepe i poticajne riječi. Na pitanje b. Stjepana Kelčića, bivšeg nacionalnog ministra OFS-a, o tome kakvi su njegovi dojmovi o Hrvatskom nacionalnom bratstvu, fra Pedro je odgovorio: “Hrvatsko bratstvo OFS-a blagoslovljeno je jer je ova zemlja duboko ukorijenjena u kršćanstvu. Pored toga, duboko je ukorijenjena i u franjevaštvu. Na tome trebate biti
zahvalni, ali nikada si nemojte dopustiti da na tome ostane. Njegujte svoje franjevaštvo i uvijek nastojte oko trajne formacije. To što sada imate nemojte uzimati zdravo za gotovo, nego rastite, u svakom periodu života, nikada nemojte stati s vlastitom formacijom… Jedino tako ćete održati ono čime ste blagoslovljeni”.

Cijela fotogalerija se može vidjeti ovdje.

U subotu 29. rujna 2018. godine, na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela, u crkvi sv. Franje na Kaptolu upriličen je Bolesnički dan. On se već tradicionalno održava u tjednu koji prethodi svetkovini sv. našeg Oca Franje, a organizira ga mjesno bratsvo OFS-a Kaptol. Subotnjem slavlju prisustvovali su bolesnici koji žive na području grada Zagreba, a za starije i nemoćne organizirali smo prijevoz iz domova za starije do crkve sv. Franje. Susret je započeo u 14 sati pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio naš duhovni asistent fra Venancije Mihaljević. Uslijedio je sakrament pomirenja, pri čemu su se braća franjevci stavili na puno raspolaganje, pa je svaki kutak crkve bio ispovjedaonica. Sveta misa započela je u 15 sati, a predslavio ju je fra Venancije. U svojoj je homiliji ohrabrio bolesnike podsjetivši ih na otajstveni značaj strpljivog podnošenja bolesti. Bolesni, koji svoje trpljenje pridružuju Kristovu križu, najsličniji su Njemu od svih ljudi. Oni sudjeluju u otkupiteljskom djelu Kristovu za Crkvu i cijeli svijet, pa i onda kada je muka velika i teško razumljiva. Ljubav koju nam Isus daje kroz svete sakramente dovodi do toga da Njegovi vjerni svoj križ počnu grliti kao oruđe spasenja, mimo logike svijeta, ponirući u tajnu Kristova Križa. Nakon homilije uslijedio je sakrament bolesničkog pomazanja i zajednička molitva za sve one koji se radi težine bolesti nisu mogli pridružiti ovome misnom slavlju.
Druženje je nastavljeno u prostorijama samostana, gdje se moglo svjedočiti mnogim toplim susretima naših posjetitelja i njihovih domaćina. Članovi Frame vrijedno su posluživali bolesnike i pjesmom animirali događaj. Za okrjepu su se pobrinule sestre koje svojim slasticama redovito raduju sudionike naših zajedničkih okupljanja, a i ove godine slastičarnica Vincek počastila nas je tortom nesvakidašnjih dimenzija (bile su potrebne četiri osobe da ju unesu u samostan).
Zahvalni Bogu na prilici da sudjelujemo na ovom susretu i svima koji su nam pomogli da se on održi, ostajemo združeni s našom bolesnom braćom u molitvi, gledajući u njima one koji trpe i za spasenje svakoga od nas.

Fotografije možete vidjeti ovdje:

bty

Vremenska prognoza za riječko područje na subotu 9. lipnja obećavala je kišu, munje i gromove, ali to ipak nije spriječilo pedeset članova našeg bratstva i simpatizera da krenu na tradicionalno hodočašće Gospi Trsatskoj. Kišobrane ipak nismo trebali – dan je bio vedar i sunčan, osvježen laganim vjetrićem.

U najstarije hrvatsko prostenište s neprekinutom tradicijom hodočašćenja stigli smo malo prije hodočasničke svete mise u 10 sati, koju smo proslavili skupa sa hodočasnicima iz Samobora, Novog Čiča, Bukevja i Nove Gradiške. Nakon euharistijskog slavlja sudjelovali smo u pobožnosti Križnog puta na Trsatskoj kalvariji, a nakon toga bilo je dosta vremena za odmor i osobne pobožnosti. Prije oproštaja s Majkom Milosti imali smo priliku obići i iznimno lijepo oslikanu samostansku blagovaonicu te vrijednu riznicu. Sa zanimanjem smo razgledali mnoge dragocjenosti, od srebrnog Gospinog kipa – dara bana Tome Erdődyja iz 1597. godine, preko darova carice Marije Terezije, do krunice koju je za svog posjeta 8. lipnja 2003. godine darovao sveti papa Ivan Pavao II.

Nakon Trsata posjetili smo Oštarije, krasno mjestašce blizu Ogulina, i tamošnje svetište Gospe od Čudesa. Bila je to nekad najveća crkva posvećena Blaženoj Djevici na Balkanu, a podigao ju je u gotičkom stilu sredinom 15. stoljeća knez Martin Frankopan. Kasnije su je spalili i uništili Turci, a u potpunosti je obnovljena početkom dvadesetog stoljeća. Svetište i danas na Marijine blagdane, posebno o svetkovini Marijina Uznesenja, okuplja mnoštvo hodočasnika, najviše iz Gospićko-senjske biskupije. U lijepoj gotičkoj crkvi izmolili smo večernju molitvu i preporučili se Blaženoj Djevici Mariji od Čudesa.

Više o svetištima na Trsatu i u Oštarijama može se pročitati na web stranicama:

http://www.trsat-svetiste.com.hr/

http://www.zupa-ostarije.com/

Sutra, 16. travnja 2018., pod večernjom svetom misom u 18.30 sati bit će redovita godišnja obnova zavjeta:

Zahvaljujemo Ti, Gospodine, što si nas pozvao u Franjevački svjetovni red.

Molimo Te da nam oprostiš sve naše nedostatke, slabosti i prijestupe počinjene protiv našeg obećanja evanđeoskog života i protiv Pravila.

Udijeli nam, molimo Te, gorljivost i spremnost što smo je imali prvoga dana kad smo stupili u bratstvo.

Osim toga, obnavljamo svoje obećanje da ćemo provoditi evanđeoski život prema Pravilu Franjevačkog svjetovnog reda do svršetka svojih dana.

Daj nam također da uvijek živimo skladno sa svojom braćom i sestrama, da mlađima pružimo svjedočanstvo ovoga tako velikoga dara što smo ga primili od Tebe, a to je franjevačko zvanje, kako bismo postali svjedoci i oruđe poslanja Crkve među ljudima naviještajući Krista životom i djelima.

Amen.

Fotogalerija:

S. Đurđa je napisala:

Dana 10. ožujka 2018. godine hodočasnici Mjesnog bratstva Kaptol krenuli su autobusom na svoje tradicionalno hodočašće prema Krašiću. Putovanje je započelo molitvom Jutarnje, a potom je duhovni asistent bratstva pater Venancije Mihaljević govorio o značaju hodočašća. Najprije smo krenuli prema Pribiću, posjetiti crkvu u kojoj je sluga Božji Franjo Kuharić, slavio svoju mladu misu. Pater Venancije nam je govorio o kardinalovu životu i preminuću 11. ožujka 2002. godine, o Dolini kardinala i značaju krašićkog svećenstva za crkvu i narod u Hrvatskoj. Ušli smo u župnu crkvu sv. Siksta pape, podrijetlom iz Hrvatske, najstarije crkve krašićkog kraja iz ranog srednjeg vijeka (spominje se 925. godine). Nakon razgledavanja crkve, zajednički smo molili.

Naše hodočašće se nastavilo prema Strmcu Pribićkom. Ovdje se na malom umjetnom otočiću usred jezerca okružena parkom, nalazi grkokatolička crkvica Blagovijesti koja je od 2015. proglašena marijanskim svetištem. Dočekao nas je i pozdravio grkokatolički svećenik, vlč. Nenad Krajačić.
Župnik nam je pričao o grkokatolicima (katolici istočnog liturgijskog obreda), podrijetlu i njihovu dolasku u ove prostore još u 17. stoljeću. Zatim smo zajedno molili Moleben – molitvu Presvetoj Bogorodici. Molili smo i pred relikvijama sv. Leopolda Mandića. Nakon molitve razgovarali smo s župnikom koji nam je govorio o velikoj povijesnoj i ambijentalnoj vrijednosti ckrve, čija je gradnja započela 1911. godine o tristo obljetnici sjedinjenja kršćana istočnog obreda u Hrvatskoj s Katoličkom crkvom. U višestoljetnoj povijesti grkokatolika na Žumberku značajan je i broj onih koji su doprinijeli vjerskom, kulturnom, znanstvenom i gospodarskom životu Hrvatske i svijetu. Velečasni nas je upoznao i sa sadašnjim životom vjernika grkokatolika. Nakon završnog blagoslova krenuli smo u Krašić.

Ušli smo u crkvu Presvetog Trojstva u kojoj je bl. Alojzije Stepinac slavio svoju mladu misu i, na kraju devetogodišnjeg sužanjstva u Krašiću, predvodio svoju posljednju misu. Ostali smo neko vrijeme u tihoj molitvi i razmatranju. Tada su došli vjernici iz župe Vodice sa crkvenim zborom i župnikom don Franjom Glasnović, koji je predvodio sv. misu. Crkveni zbor nas je svojim pjevanjem korizmenih napjeva iz starohrvatske pasionske baštine uveo u korizmeno vrijeme. Za oltarom su bila tri svećenika. Poslije sv. mise don Glasnović nam je kazao o svom boravku u Taboru i ponovnom susretu nakon mnogo godina s našim fra Venancijem. Predstavnik zbora poklonio je krašićkom župniku od drveta masline glagoljsko slovo G i govorio pjesmu posvećenu bl. Alojziju Stepincu. Ispred crkve, uz Stepinčev spomenik, učinili smo zajedničku fotografiju za uspomenu na ovaj susret, ali time susret nije završio već se nastavio u dvorani ispod crkve zajedničkim druženjem. Naša braća i sestre obilato su nas poslužili za stolom svojim dalmatinskim specijalitetima.

Hodočašće smo nastavili pobožnošću križnog puta, na prostoru pokraj crkve. Bio je to križni put s Isusom i Alojzijem Stepincem. Svaka postaja križnog puta našla je svoj odraz u mučeničkom životu i smrti bl. Alojzija Stepinca.

Na povratku prema Zagrebu zajedno smo molili, duboko prožeti duhovnim kršćanskim porukama svih svetih mjesta i svetih života, potaknuti da i mi prihvatimo svoj križ koji nas vodi u život.

Vijest na stranici Infovodice: Promocija „Glagoljaškog pjevanja u Vodicama i Prviću“ i hodočašće u Krašić i Zagreb

Osvrt na hodočašće:

Štovanje Gospe od Suza započelo je u župi sv. Nikole u Pleternici još 1955., dvije godine nakon što je reljef Bezgrešnog Srca Marijina čudesno proplakao u Siracusi na Siciliji. Na pedesetu obljetnicu štovanja Gospe 31. kolovoza 2005. Pleternica je proglašena biskupijskim, a time i novim hrvatskim marijanskim svetištem. Svake godine se od 23. do 31. kolovoza održava devetnica Gospi od Suza, pa se tih dana na Gospinu brdu u Pleternici skupi više desetina tisuća hodočasnika iz Požeške i obližnjih biskupija.

Ove godine naše je Bratstvo po prvi put hodočastilo Gospi od Suza, i to u nedjelju, 27. kolovoza. Usput smo svratili u posjet sestrama klarisama u Požegi, koje su nas oduševile svojom radošću i srdačnošću. Časna majka s. Pia Kozjak nas je pozdravila i rekla nam par riječi o prisustvu klarisa u Požeškoj biskupiji. U samostanu trenutno živi devet sestara – sedam je trajno zavjetovanih, jedna je u novicijatu, a odnedavno imaju i jednu kandidaticu.

U Pleternici nas dočekao župnik vlč. Antun Ćorković, i počastio bogatim ručkom koji su s ljubavlju pripremili župljani, što nas je i obradovalo i dirnulo. Usput nas je upoznao s dugom i turbulentnom povijesti župe sv. Nikole u Pleternici i štovanja Gospe od Suza u župi.

Prije svete mise, u 18.15 započela je pjevana molitva krunice. Euharistijsko slavlje u 19 sati predvodio je fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Tisuće vjernika sudjelovalo je u slavlju, u pravom molitvenom ozračju, punom dostojanstva i mira.

U Zagreb smo se vratili u kasnim večernjim satima, pomalo umorni od puta i vrućine, ali osnažena duha i srca punog zahvalnosti.

Više o svetištu možete pročitati ovdje:

http://www.zupa-pleternica.hr/

Fotogalerija:

U ponedjeljak 12. lipnja u kapeli sv. Franje svoje prve privremene zavjete dala je generacijska skupina “Sv. Antun Padovanski”: s. Antonija, s. Helena, Jasminka s. Klara, Kristina s. Marta Marija, Vesna s. Brigita i Vinko b. Izaija.

Pogledajte nekoliko fotografija s ovog svečanog događaja:

Sestra Monija je napisala:

Već je tradicija da se u našem bratstvu u povodu Dana planeta Zemlje organizira prigodno predavanje ili tribina. Ove godine nam je o urbanom biovrtlarstvu govorila dr.sc. Tanja Gotlin Čuljak, redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Kako je ove godine Dana planeta Zemlje pao u subotu, predavanje je održano u srijedu, 26. travnja. A budući da je riječ o bliskoj i aktualnoj temi, u dvorani uz crkvu okupilo se dosta slušatelja, koji su pažljivo i s puno interesa slušali predavanje.
Najvažnije prijetnje bioraznolikosti su poljoprivreda i urbanizacija, a tijekom zadnjeg stoljeća došlo je i do intenzivnog porasta poljoprivrede i do velikog razvoja gradova i porasta udjela urbane populacije. Oko 1800. godine jedini grad na svijetu s više od milijun stanovnika bio je London, a danas je na svijetu već 29 gradova – megalopolisa koji imaju 10-30 milijuna stanovnika. U poljoprivredi se odomaćila uporaba mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i navodnjavanja. Tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća počinje rasti svijest o negativnim učincima intenzivne poljoprivredne proizvodnje i time izazvanoj ekološkoj krizi. I kao što je prošlo stoljeće bilo era kemije, danas živimo u eri ekologije, pa pojmovi kao eko, bio, održivi razvoj, postaju svakodnevni.
Imajući na umu poljoprivredu i urbanizaciju, nameću se dva pitanja – mogu li gradovi postati samoregulirajući održivi sustav, i je li to dugoročno moguće postići? Pod održivim razvojem misli se na princip da današnja generacija zadovolji svoje potrebe, ali da ih ujedno ne uskrati budućim pokoljenjima. S obzirom na sve izrečeno, logično je zaključiti da nema održivog svijeta bez održivih gradova. A “zelene” aktivnosti kojima se to nastoji postići su čuvanje energije, smanjenje zagađenja, čistiji promet, ali i urbana poljoprivreda.
Očiti nedostaci vrtlarenja u urbanoj sredini su korištenje nečiste zemlje/vode, curenje gnojiva i botaničkih insekticida te buka. S druge strane, prednosti daleko nadilaze nedostatke – sigurnost hrane, puno veća učinkovitost vrtnih lijeha od komercijalnih (smatra se da su čak 15 puta učinkovitije, te se pametnim plodoredom s jednog metra kvadratnog može dobiti 20 kg hrane godišnje), a uz to je vrtlarenje fantastična psihoterapija i terapeutika, te omogućuje inkluziju marginaliziranih skupina društva, jer se ljudi sa susjednih parcela spontano druže i povezuju.
Urbano biovrtlarstvo ne odnosi se samo na gradske (društvene) vrtove, već i na balkonski uzgoj, “zelene” krovove te vertikalne vrtove. Mada su u našim gradovima urbani vrtovi novost, u nekim drugim zemljama imaju već dugu tradiciju. Npr. u Njemačkoj već u 19. stoljeću gradske vlasti dodjeljuju građanima parcele od cca 400 kvadratnih metara uz simboličnu naknadu. U anglosaksonskom svijetu (Velika Britanija, SAD, Kanada, Australija) u vrijeme 1. i 2. svjetskog rata nastaju tzv. vrtovi pobjede (“victory gardens”) kojima se nastoji ne samo smanjiti pritisak na opskrbu hranom, već i osnažiti osjećaj doprinosa zajedničkom cilju kod stanovništva koje nije direktno uključeno u ratne operacije. U Engleskoj tzv. vrtovi u predgrađu (“allotment gardens”; u Kanadi i SAD poznato pod pojmom “community gardens”) ima već dvostoljetnu tradiciju, i mada je prvotni motiv za kreiranje urbanih vrtova bio pomoć siromašnijim obiteljima, sad je postalo vrlo trendovski način života. Smatra se da se u Europi urbanim vrtlarstvom bavi oko tri milijuna ljudi, i treba naglasiti da to nije samo ekološko već i ekonomsko osvješćivanje.
U našem gradu je 2012. godine počelo dokidanje “divljih” vrtova, a 2013. godine pokrenut je projekt “Gradski vrtovi” kojim su vrtovi legalizirani i mogu se koristiti. Trenutačno se obrađuje 210 tisuća kvadratnih metara na 12 lokacija (Borovje, Trnje, Sopot, Stenjevec …) na kojima se ukupno nalazi 2 tisuće parcela. Ujedno, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu pokrenut je projekt “Gradski vrtovi, inspiracija novog životnog stila” u okviru kojeg se organizira edukacija ne samo korisnika vrtova, već i mladih naraštaja. Prošle godine je, recimo, u okviru ovog projekta stotinjak vrtićanaca i tristotinjak osnovoškolaca prošlo kroz ovaj projekt.
Nakon predavanja slušatelji su doslovce obasuli dr. Gotlin Čuljak svojim pitanjima. Bilo ih je mnogo i bila su tematski vrlo raznovrsna – od načina dodjele parcela i mogućnosti prijave na radionice, preko savjeta za nabavu sjemena i presadnica, do “recepta” za kompostiranje i borbe s nametnicima (puževi, voluharice, …). Množina pitanja i živahnost rasprave pokazala je da se mnoga braća i sestre već bave biovrtlarstvom, ili se planiraju time pozabaviti u vrlo skoroj budućnosti.
A dr. Tanja Gotlin Čuljak nas je sve osvojila ne samo svojim znanjem i spremnošću da odgovori na sva pitanja, nego i nedvojbenom ljudskom toplinom i srdačnošću.

Danas, na blagdan bl. Lukezija, pod večernjom svetom misom u 18.30 sati bit će godišnja obnova zavjeta:

Zahvaljujemo Ti, Gospodine, što si nas pozvao u Franjevački svjetovni red.

Molimo Te da nam oprostiš sve naše nedostatke, slabosti i prijestupe počinjene protiv našeg obećanja evanđeoskog života i protiv Pravila.

Udijeli nam, molimo Te, gorljivost i spremnost što smo je imali prvoga dana kad smo stupili u bratstvo.

Osim toga, obnavljamo svoje obećanje da ćemo provoditi evanđeoski život prema Pravilu Franjevačkog svjetovnog reda do svršetka svojih dana.

Daj nam također da uvijek živimo skladno sa svojom braćom i sestrama, da mlađima pružimo svjedočanstvo ovoga tako velikoga dara što smo ga primili od Tebe, a to je franjevačko zvanje, kako bismo postali svjedoci i oruđe poslanja Crkve među ljudima naviještajući Krista životom i djelima.

Amen.

Sestra Slavica Črnac je napisala:

U subotu 25. i nedjelju 26. ožujka 2017. karitativna skupina našeg bratstva organizirala je prodaju sadnica i kolača, u franjevačkom samostanu na Kaptolu. Prikupljena sredstva su namijenjena za pripremu uskršnjih paketa našoj braći i sestrama u potrebi, kao znak pažnje i pomoć u osnovnim kućanskim namirnicama.

Već u subotu poslije podne smo se sastali i pripremili vjeronaučnu dvoranu kao izložbeni prostor. Dobrotom donirane su nam sadnice cvijeća i voćaka. Maćuhice, tratinčice, dalije, potočnice, jagode, višnje, smokve, jorgovani, ljiljani….Bilo je tu obilje u kojem smo mogli hvaliti Gospodina za sve cvijeće i zlatne plodove, poput svetog oca Franje u Pjesmi stvorova.

Naše sestre su ispekle kolače, a Kreativna skupina je pripremila prigodne ukrase, pisanice, vjenčiće, buketiće od papirnatog cvijeća i čestitke.

Ova akcija, kao i sve dosadašnje, dala nam je mogućnost da svoje zajedništvo kao braća i sestre konkretno ostvarimo. Svojim nesebičnim darivanjem svega dobra koje u sebi nosimo, postali smo most između onih koji nešto imaju i žele darovati i onih kojima to treba. U svemu nas je vodila Božja ljubav i Njegova riječ:

„Što ste učinili mojoj najmanjoj braći, meni ste učinili”.

Za svaki naš budući rad u Caritasu molimo zagovor blaženog Alojzija Stepinca, da ne posustanemo u služenju braći i sestrama.

Mir i dobro

Javljamo braći i sestrama da je 24. ožujka 2017. naša sestra

MARIJA BADAR s. Leopolda
 u 80. godini zamijenila vremeniti život vječnim.

Sprovod naše sestre bit će
na Markovom polju u utorak, 28. ožujka 2017. u 13:20 sati.

Sveta misa zadušnica slavit će se u 18.30 u crkvi sv. Franje na Kaptolu.

Pokojnica je položila vječne zavjete u OFS-u 2. veljače 1986. u generacijskoj skupini Misije.

Preporučamo u molitve našu pokojnu sestru.

Tridesetak članova našeg mjesnog bratstva zajedno s nekoliko framašica, na dan Gospe Lurdske – Dan bolesnika, 11. veljače krenulo je na hodočašće u Krašić i franjevački samostan i Crkvu sv. Marije u Jaski. Dan poslije Stepinčeva u rodno mjesto bl. Alojzija Stepinca, zaštitnika zagrebačkog Područnog bratstva, krenuli smo ujutro ispred zagrebačke katedrale. Vodio nas je naš duhovni asistent fra Venancije Mihaljević u pratnji bogoslova Marka. Putovanje započinje duhovnim nagovorom i podsjećanjem na životni put i mučeništvo blaženog kardinala Alojzija Stepinca, njegov dugogodišnji pritvor u Krašiću i smrt 1960. godine. Slijedila je molitva Jutarnje i evo nas u Dolini kardinala. Ubrzo smo se našli ispred svetišta i crkve Presvetoga Trojstva u središtu Krašića. Zajednička fotografija ispred blaženikova spomenika i ulazak u crkvu. Nakon kraće osobne pobožnosti fra Venancije je predvodio zajedničku molitvu Stepinčeva Križnog puta. Župnik Dragutin Kučan ukratko se osvrnuo na proteklu devetnicu posvećenu Stepinčevu i objasnio značenje pojedinih oltara u svetištu, a posebno onaj sa zemnim ostacima bl. Alojzija Stepinca i špilje Majke Božje Lurdske.
Svi smo se okupili oko oltara i kao prve kršćanske zajednice slavili sv. misu, koju je predvodio naš fra Venancije. Sveta pričest bila je pod obje prilike. Nakon završene sv. mise krenuli smo u obilazak Muzeja bl. Alojzija Stepinca u pratnji župnika. Ovim posjetom smo se oprostili od Krašića i krenuli prema Jaski.
Ubrzo smo se našli ispred parka u čijem je središtu franjevački samostan s Crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije. Višestoljetni tihi biser franjevačke duhovnosti, sakralne umjetnosti i baštine. Oko 1600. došli su franjevci iz Bosne. Crkva je obnavljena i završena u18. st. Jednobrodna građevina, od gotike do baroka. Crkva ima kamenih oltara. U njoj su boravili cisterciti od 1982. do 2008. godine, kada se ponovo vraćaju franjevci. Od tada se obnavlja, a nastoje se vratiti vrijedni kipovi, slike, knjige i najvrjednije – inkunabule.
U samostanskoj blagovaonici imali smo agape. Nakon zajedničkog druženja otišli smo u crkvu i molili Večernju. Pošli smo prema Zagrebu i molili u autobusu krunicu. Ubrzo smo došli do mjesta polaska – Kaptola. Zahvalni smo Bogu, Blaženoj Djevici Mariji, našem zaštitniku bl. Alojziju Stepincu i našem duhovnom asistentu fra Venanciju Mihaljeviću na nezaboravnom duhovnom daru i milosti što će nam svima ostati od ovog hodočašća.

S. Đurđa

 17. siječnja 2017. od 16-18h na Kaptolu 9 na drugom katu.

Fra Darko Tepert predstavio je 15. studenog 2016. u crkvi sv. Franje na Kaptolu knjigu “7 TAJNA BOŽJEG MILOSRĐA” autora Vinnyja Flynna u izdanju Biblioteke Stella Maris. Prevoditeljica Ružica Šilić, urednica Brigita Peček kao i lektorica Sonja Tomić članice su Franjevačkog svjetovnog reda, Mjesno bratstvo Kaptol.

Vinny Flynn američki je autor uspješnica “7 TAJNA EUHARISTIJE” i “7 TAJNA ISPOVIJEDI”. Više od 35 godina duboko je promišljao i snažno navješćivao otajstvo Božjeg milosrđa te je potom najdragocjenije uvide skupio u ovoj knjizi.

Nakon nadahnutog predstavljanja knjige, Martina Bukovčak pjevala je krunicu Božjeg Milosrđa, a njezinom “anđeoskom” glasu pridružili su se prisutni vjernici.

Fotografije s predstavljanja možete pogledati ovdje.

Određen je novi kalendar Bratstva do ljeta 2017. godine (PDF, 522 KB).

Snimka emisije “Poziv u svijetu” od 24. kolovoza 2016.:

Tema: “Hodočašća Frame u Jubileju milosrđa – Krakow, Asiz i Rim”

Gosti: članovi Frame Domagoj Marić i Antonio Stanešić

Voditelj: Igor Kanižaj

Poziv u svijetu [ 50:04 ] Play Now | Play in Popup | Download

Sveti Ljudevit kralj zaštitnik je našega Reda.

Pročitajte kratak osvrt s portala bitno.net i nešto opširniji članak Lina Temperinija o ovom svecu te pogledajte prilog “Katoličkog kalendara” LaudatoTV.