Pogledajte galeriju slika. (Pogledajte i ostale naše galerije slika.)
SIMPOZIJ O PRAVILU FSR-a (sažetak)
Samobor, Kuća susreta Tabor, 11. i 12. 10. 2003.
Simpozij je organiziran prilikom 25.obljetnice potvrde Pravila od pape Pavla VI. 1978. godine.
Bilo je nazočno više od 90 osoba, među njima i šest provincijala, dvadesetak duhovnih asistenata i sedamdesetak članova FSR-a, od Dubrovnika do Iloka i Sarajeva. U subotu poslijepodne bio je prisutan i zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak.
Rad simpozija započeo je kratkom molitvom i pozdravom nacionalnog ministra Franjevačkog svjetovnog reda, br. Renata Matića.
Moderator u dopodnevnom radu Simpozija bio je br. Stjepan Lice.
1. Izlaganje pod nazivom PRIKAZ DOSADAŠNJIH PRAVILA FSR-a: Memoriale propositi (1221-1228), Supra montem (1289) i Misericors Dei Filius (1883) pripremio je fra Nikola Vukoja iz Samobora. Zbog njegove odsutnosti predavanje je pročitao fra Venancije Mihaljević iz Samobora. Predavanje prikazuje kako je sv. Franjo s profinjenom osjetljivošću zamijetio duboke pokrete vjerničke obnove u 11.stoljeću. Njemu se može zahvaliti što su te težnje ostale unutar Crkve. U svom Pismu vjernicima on daje temeljne smjernice za radikalan život po Evanđelju, a u Memoriale Propositi, već nalazimo i izvanjsku organizaciju grupa pokornika. Papa Nikola IV. Bulom Supra Montem dao je franjevačkim trećorecima novo Pravilo. To Pravilo ostalo je sve do 1883, kad je papa Leon XIII. ovo pravilo još pojednostavio kako bi po njemu moglo živjeti više kršćana.
Nakon ovog izlaganja za riječ se javio br. Mato Batorović, koji je izrazio žaljenje što nitko nije sustavnije proučio koliko su ova Pravila utjecala na obnovu Crkve. Po njegovom saznanju u ovim našim krajevima Treći red je uvelike obogatio život u župama.
Fra Petar Runje govorio je o Pismu, koje je sv. Franjo uputio svim vjernicima. Ono je objavljeno pred 110 godina i nije prihvaćeno kao autentično, no fra Petar smatra da je napisano od 1209 – 1212. godine. Sačuvano je samo u jednom kodeksu. Kod nas je sačuvano pisano hrvatskim jezikom na glagoljici u srednjem vijeku.
Pobudnica sv. Franje braći i sestrama stalno se pogrešno prevodi. Po njegovom mišljenju već je tu sadržano pravilo Manje braće, koje je potvrdio papa Inocent III. To je temelj sve franjevačke duhovnosti.
Br. Stjepan Lice zahvalio se fra Augustinu Kordiću na svem trudu, kojeg je uložio kao inicijator i organizator ovog Simpozija.
2. Izlaganje fra Augustina Kordića dano je pod nazivom NASTANAK PRAVILA FSR-a Pavla VI. iz 1978. godine i doprinos hrvatskog FSR-a u njegovu stvaranju. Ovo Pravilo ima svoj razvojni put do konačnog odobrenja kroz obnovu FSR-a u 19. i 20. stoljeću. Tu je naročito velik doprinos pape Leona XIII. i raznih nacionalnih i međunarodnih kongresa TR-a. Tako je i u našim krajevima. Najava obnove Pravila počinje 1947. godine, 1957. odobrene su Konstitucije na Pravilo Leona XIII. Početkom 1966. započinje stvaranje novog Pravila TR-a. Hrvatski TR daje 1966. odnosno 1967. godine svoj nacrt za novo Pravilo. Prva shema Pravila iz 1968. godine nije usvojena. Nije usvojena ni nova shema Pravila iz 1975. godine. U oblikovanju konačnog teksta Pravila veliku ulogu je odigrala generalna ministra s. Manuela Matioli. Pravilo konačno odobrava papa Pavao VI. 24. lipnja 1978. godine.
Nakon toga fra Gabrijel Tomić se ukratko osvrnuo na FSR u njegovoj provinciji « Bosna Srebrena» u kojoj je prije posljednjeg rata bilo preko 4000 članova FSR-a.
3. Fra Miron SIKIRIĆ iz Sarajeva govorio je o PRVOM POGLAVLJU PRAVILA: Franjevački svjetovni red, br. 1-3 s uvodom. Uvod se sastoji od Bule odobrenja pape Pavla VI. i Pobudnice sv. Franje pokorničkoj braći i sestrama ili Pisma vjernicima . Papa svojom Bulom potvrđuje Franjinu karizmu. Franjevačka karizma je univerzalnog karaktera poslana cijelom čovječanstvu. Treći red pripada velikoj i raščlanjenoj franjevačkoj obitelji. Pripadnost Trećem redu je trajna odgovornost slijediti Krista i živjeti Evanđelje na Franjin način.
Postavljeno je pitanje o anglikanskom franjevačkom svjetovnom redu. Na to pitanje odgovorio je fra Ben Brevoort. Postoji u svijetu oko 200 anglikanskih članova prvog reda, treći red je samo svjetovni. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu i slijede strukturu anglikanske crkve. Ima ih oko 600. Nadahnjuju se na osobi sv. Franje, međutim on nije njihov osnivač. Isto tako, kao anglikanci, oni ne mogu u pravnom smislu biti u sastavu katoličkog Franjevačkog svjetovnog reda.
4. Izlaganje BIBLIJSKI ASPEKT PRAVILA dao je fra Franjo Vidović iz Mostara. Pravila svih redova sv. Franje prožeta su duhom Biblije, još točnije Evanđelja. Po tome se razlikuje od drugih utemeljitelja crkvenih redova u povijesti. Franjo ne želi popravljati svijet nego želi živjeti poput Isusa siromašan osluškujući glas Očev. On želi biti «kvasac» u svijetu i na taj ga način mijenjati. On ne želi izaći iz tog svijeta.
Ovo izlaganje izazvalo je bogatu diskusiju. Izraženo je mišljenje, da je zadaća franjevaštva, da popravlja i mijenja svijet sukobivši se sa silama mraka. Franjo je bio kritičan prema Crkvi. On vodi život po Evanđelju na apostolski način i tim je kritičan prema svim strukturama. Pitanje je na koji način se može mijenjati svijet. On ga ne želi mijenjati silom ni nekim normama, već svojim životom po Evanđelju.
Razgovor se vodio i o riječi «svjetovni». Danas prevladava mišljenje, da svi žive u svijetu pa i redovnici koji su «unutar zidova». Prema kanonskom pravu postoji posvećeni život – svjetovni i redovnički. To su dva staleža. Sam sv. Franjo nije želio osnovati red niti biti redovnik: on je želio biti kršćanin. Franjevački svjetovni red je zapravo ono što je on želio. Svi smo pozvani na jedinstvenin način života po Duhu.
Moderator kroz popodnevna predavanja bila je s. Nives Kanevčev, nacionalna doministra.
5. S. Antica–Nada Ćepulić govorila nam je o KONCILSKOM ASPEKTU PRAVILA. Donošenje novog Pravila uzrokovano je potrebom za posadašnjenjem iskoristivši upute koje je dao Drugi vatikanski koncil. Tekst Pravila se na mnogim mjestima oslanja na koncilske dokumente. Koncilski dokumenti na koje se ono poziva su: Lumen Gentium, Gaudium et spes, Apostolicam actuositatem. Unitatis redintegratio i Presbyterorum ordinis. Potrebno je da osim Pravila i koncilskih dokumenata usvajamo i naše Generalne konstitucije, ali i poslijekoncilske dokumente. Za laike je osobito dragocjena Apostolska pobudnica Ivana Pavla II. Christifideles laici.
Fra Kornelije napominje kako se iz ovog izlaganja vidi da je cijeli tekst Pravila, osim biblijskim citatima, prožet i koncilskim dokumentima. To treba biti poticaj cijeloj Crkvi, da se ne vraća u pretkoncilsko vrijeme, već krene hrabro naprijed.
6. Predavanje fra Kornelija Šojata odnosilo se na OSNOVNA NAČELA DUHOVNOSTI PRAVILA FSR-a. O tome je već pisano kroz više godina u časopisu Brat Franjo, a fra Augustin Kordić i franjevci konventualci izdali su knjigu Franjevci svjetovnjaci – dokumenti duhovnog kapitula.
Kršćanska duhovnost kroz stoljeća ima različite vidove, ovisno o svojim utemeljiteljima. Osnovna karakteristika Pravila FSR-a je franjevačka duhovnost. Njoj je zajedničko s drugim duhovnostima nasljedovanje Krista, a prepoznatljiva je po oznakama, koje je u nju utisnuo Sv. Franjo. Drugo osnovno načelo duhovnosti Pravila FSR-a je svjetovnost, koja u povijesti Crkve ima značajno mjesto. Danas nakon II.vatikanskog koncila je to posebno vidljivo. Zato je koncilska usmjerenost treće načelo duhovnosti novoga Pravila FSR-a.
Fra Augustin Kordić osvrnuo se na formulaciju, koja je njemu osobito draga «pojednostavljivati materijalne potrebe». Siromaštvo je temeljna evanđeoska vrednota i treba je ispravno shvatiti.
Pokušala se objasniti i relacija molitva i rad. Pravilo ima posebno poglavlje o radu. Rad je vremenita kategorija i treba je vrednovati na pravi način. Franjevački svjetovnjaci imaju dužnost rada. Rad ima svoj smisao i s duhovnog vidika. I rad može biti molitva. Molitva mora biti duša svega života i rada govori naše Pravilo.
7. Tema koju je izložio fra Bono Zvonimir Šagi bila je FSR – NAČIN ŽIVOTA, Drugo poglavlje Pravila (br.4-12). Tema je bila točno određena pa se nije moglo ići u širinu. Prvi opći dio sadrži tri ključna pojma posvećenog života: identitet, zajedništvo, poslanje koliko se to odnosi na FSR i način života. Drugi dio daje duhovno-teološke upute tog načina života. Sredstva, kojima se možemo služiti su Riječ i sakramenti. Djelatnost FSR-a odvija se u «civilnom društvu» u kojem on mora podizati etičku svijest društva. U tome je velika uloga većinske Crkve jednog društva. Papa je u novoj enciklici Crkva u Europi upozorio, da bi ljudi posvećenog života morali uvesti svetost u Europu.
Postavljeno je pitanje, da li član FSR-a može biti član u drugim vjerskim udrugama npr. u neokatekumenima i sl. U tome treba poštivati Pravila koja bi tu morala biti malo jasnija. Svatko se mora sam odlučiti za duhovnost koju želi. Ne može se biti malo tu, a malo tamo, jer onda nisi nigdje, a najmanje smije omalovažavati svoju zajednicu. Član FSR-a daje obećanje pred Crkvom, da će živjeti po Pravilu . To bi trebalo razjasniti prije zavjetovanja i o tome se mora govoriti u formaciji novaka. Isto, tako treba dobro provjeriti da nema zapreka za ulazak u FSR, kako poslije ne bi došlo do sablazni.
8. Br. Stjepan Lice govorio nam je o odredbama čl. 13 do 19 Pravila FSR-a: OČUVATI SVIJET BOŽJIM. Sve odredbe ovih članaka mogu se sažeti u odredbi čl. 4. opsluživati Evanđelje …. i upućene su na Evanđelje, franjevačke izvore i dokumente Drugog vatikanskog koncila. Vrijedno je u ovim odredbama prepoznati i poveznice s prethodnim Pravilom iz 1883. Za razliku od tog Pravila, novo Pravilo je više na razini poticaja nego li na razini propisivanja dužnosti. Franjevački svjetovnjak ulazi u svijet kao u prostor Božje ljubavi, koju treba potvrditi i kojoj treba pridodati i svoju ljubav. Da bi to ostvarili preostaje nam srdačno nastojanje i srdačno predanje.
Prvi dan Simpozija završen je zajedničkom Euharistijom, koju je predvodio mons. Josip Mrzljak, biskup, i Večernjom molitvom.
Drugi dan moderator bila je s. Antica-Nada Ćepulić.
9. Sadržaj izlaganja br. Mate Batorovića je ŽIVOT U BRATSTVU. Pravilo FSR-a nije samo zakonodavni dokument, nego je skup poticaja za što savršeniji kršćanski život u franjevačkom ozračju. Cijelo Pravilo ima 26 članaka, a od toga je treće poglavlje koje je bitno za organizaciju FSR-a najkraće i ima samo 7 članaka. No zato Generalne konstitucije ovu materiju razrađuju u 76 članaka od 103 članka koliko one sadrže. Tu se govori o strukturi i osnivanju FSR-a, vodstvu, zadaći, ulasku u FSR, oblikovanju i zavjetovanju, sudjelovanju u životu bratstva, trajnoj formaciji, promicanju zvanja, izborima, izlasku i otpuštanju iz FSR-a, duhovnoj i pastoralnoj asistenciji, bratskom i pastoralnom pohodu, franjevačkoj mladeži, zajedništvu s franjevačkom obitelji i Crkvom.
U diskusiji koja je uslijedila nastavilo se raspravljati o tome što s članovima FSR-a koji se angažiraju u drugim zajednicama. Br. Zoran Milić napominje, da njega to toliko ne smeta, jer su često naši članovi vrijedni članovi u svojim župama. Ali pita se što raditi s onima kojih više nema, ne pojavljuju se. Fra Augustin Kordić upozorava da je postupak za isključenje točno određen i zahtjevan.
U novije vrijeme radi se na tome, da članovi FSR-a u vodstvu bratstva budu što samostalniji. U Bosni to stvara probleme, jer su ljudi naviknuti, da svećenik o svemu odlučuje i sve radi, pa se sada ne snalaze u novoj ulozi. Treba poticati, pogotovo starije, da se priviknu na tu promjenu.
Br. Mato napominje, da bi učitelji novaka morali biti bolje pripremljeni za tu dužnost. Sada samo bratstvo u Zagrebu na Kaptolu ima dovoljno dobro pripremljenih učitelja.
10. Fra Ben Brevoort Cap., dugogodišnji generalni duhovni asistent iz Rima predavao nam je O OBNOVLJENIM PRAVILIMA NEKIH TREĆIH REDOVA. Predavanje je bilo na talijanskom jeziku, pa ga je prevodio fra Zvonomir Brusač.
Govorio nam je o nekim Trećim redovima danas: Dominikanski laikat, Treći karmelićanski red i Svjetovni red Bosonogih karmelićana, Oblati sv. Augustina, Svjetovni red Slugu Marijinih, Treći red Minima, Trinitarni laikat, kao i zajedničkim elementima obnovljenih pravila.
Danas samo Franjevački svjetovni red ima Pravila potvrđena od pape. Zašto isusovci nemaju treći red ? Možda imaju nešto slično, laici se okupljaju u zajednice kršćanskog života.
Fra Augustin Kordić napominje da je šteta što nisu obrađeni treći redovi u našim krajevima. Trebali smo to prije zatražiti.
11. Fra Zvonimir Brusač obradio je PRAVILO FSR-a iz 1978. I PRAVILO I ŽIVOT BRAĆE I SESTARA TREĆEGA SAMOSTANSKOG REDA SVETOGA FRANJE IZ 1982.
Oba ova Pravila imaju zajedničke korijene u Memoriale propositi iz 1221. god. i Pravilu Nikole IV. U krilu tog Reda stvarale su se vremenom zajednice-bratstva čiji su članovi živjeli zajedno u molitvi, čineći milosrdna djela, polažući zavjete. Godine 1521. papa Leon X. odobrava Pravilo braće i sestara Trećeg reda sv. Franje koji žive u samostanu s tri bitna zavjeta.
Treći svjetovni red slijedio je Pravilo Nikole IV. sve do 1883. kada mu papa Leon XIII. odobrava obnovljeno Pravilo. Godine 1966. počela je prilagodba Pravila Trećeg svjetovnog reda i tu se pojavljuju neke novosti. Svjetovni franjevci se pozivaju na svjedočenje franjevačkog zvanja u obitelji i društvu.
Zajednice Trećeg samostanskog reda počele su rad na promjeni svojih Pravila 1980. Četiri temeljne vrijednosti Pravila su obraćenje, siromaštvo, poniznost i molitva.
Priređivanje obnovljenih pravila bila je prigoda za franjevce svjetovnjake i za redovničku braću i sestre, da se u duhu poziva Drugog vatikanskog koncila vrate izvornoj karizmi.
Fra Augustin Kordić postavio je pitanje koliko nova Pravila TOR-a navode koncilske dokumente. Odgovoreno je da ih uopće ne navode, ali je Koncil ugrađen u strukturu redovničkog života.Na pitanje koja je razlika između prvog i trećeg samostanskog reda odgovor je da svaki ima svoju karizmu.
Na pitanje koliko je sestarskih zajednica trećeg reda, iznesen je podatak, da je od 400 zajedanica 380 sestarskih.
Nakon završenih predavanja održan je OKRUGLI STOL.
Moderator okruglog stola bio je fra Zvonimir Brusač. Pozvao je sve da postave pitanja predavačima o svemu što ih zanima iz obrađivanih tema. Vidi se , da još nije jasna ni članovima FSR-a, ni onima koji ulaze u nj, koja je narav zavjetovanja u FSR-u, što je sadržaj obećanja koje se daje. Isto tako ni razlika između redovničkog života u samostanu i u svijetu.
Stjepan Lice se nadovezao na to i rekao, da je vrijeme predavača bilo ograničeno. Možda bi sadržaj našeg zavjetovanja – obećanja evanđeoskog života trebao biti tema jednog novog skupa. Dalje napominje, da časopis Brat Franjo, koji izlazi već dugi niz godina, ima silno bogatstvo sadržaja. Izdaju se mnoge vrijedne knjige. Misli da bi ih članovi FSR-a trebali bolje poznavati.
Po njegovom mišljenju trebalo bi više naglasiti što je ovo Pravilo značilo za hrvatsko bratstvo FSR-a. 80-tih godina došlo je do velikih gibanja u FSR-u, upoznaje se sv. Franjo. Ovo bratstvo je životno – iz njega su potekla dva generalna duhovna asistenta.
Fra Kornelije Šojat napominje da nismo dosta govorili, koji je naš identitet, a on je specifičan. Razlikujemo redovnike, svjetovne institute i svjetovnjake. Zavjeti FSR-a su za njegov identitet, njegov način života. Oni imaju pravnu težinu u oviru u kojem ih priznaje Crkva.
S. Marija Miloslavić, iz dubrovačko-splitskog bratstva, postavila je pitanje što učiniti s neaktivnim članovima, koji se nikako ne odazivaju. Oni su si dali dosta truda doprijeti do svakoga, ali je bilo malo uspjeha.
Br. Miroslav Pelčić , ministar istarsko-primorskog bratstva, odgovorio je da i oni imaju 40 % takovih članova, ali da on nije za neko sankcioniranje. Svi možemo u životu imati razdoblja kad smo manje aktivni u FSR-u, pa u tome treba biti obazriv i umjeren.
Fra Augustin Kordić isto tako nije za neke mjere. Možda bi bilo najbolje kad bi oni sami tražili istup.
Fra Zvonimir Brusač rekao je da u Franjinim tekstovima o poglavarima vidimo puno strpljivosti, nade u promjenu. Kršćanski život nije ravna linija.
S. Karmela iz Đakova vodi bratstvo FSR-a u osnutku. Imaju 43 novaka, a organizirali su se u parove. Svatko ima svog anđela čuvara, koji o njemu vodi računa. Misli da je to dobro, jer jedna osoba ne može pratiti sve.
Fra Milan Nikić Cap. iz Osijeka misli da u FSR-u ima članova, koji se tu nisu snašli. Trebamo biti blagi, ali samo do neke mjere. O tome treba voditi računa kod primanja u FSR.
S. Marica Vrkić iz Vinkovaca se pita koji je sadržaj i kvaliteta naših sastanaka. Neki bi se htjeli sami izreći, ali i čuti druge.
Fra Zvonimir Brusač napominje da je zadaća ministra i vijeća da imaju ljubav i oko za te potrebe.
S. Ana Beer iz Osijeka je učitelj novaka u svom bratstvu. Misli, da je to vrlo važna uloga. Svi očekuju da si bolji od njih. Treba više govoriti o Pravilu.
B. Mato Batorović misli, da mnogi nisu sposobni za tu službu, ali moraju je vršiti jer drugih nema. Već kod izbora treba o tome voditi računa. Nacionalno vijeće sastavilo je programe rada. Duhovni asistenti, u okviru svojih mogućnosti, bi se također trebali angažirati. I dalje treba organizirati sastanke za učitelje novaka.
Fra Zvonimir Brusač zaključio je ovu raspravu napominjući da je vidljivo kako su neke teme u žarištu: formacija i svijest o pripadnosti, produbljivanje i prenošenje identiteta. Time smo na nivou svjetskih događanja u FSR-u, jer se i zaključci s Generalnog kapitula odnose na te teme. Zahvalio se svim predavačima na njihovom trudu.
Nacionalni ministar br. Renato Matić zaključio je Simpozij s nekoliko nadahnutih riječi. On je pristao na Pravila FSR-a, jer je to htio i ponosan je na to, jer ga ona potiču, da u svim nedaćama pronalazi Izvor – Duha Svetoga.
Svi radovi sa ovog Simpozija bit će tiskani u posebnom ZBORNIKU !
MIR I DOBRO !
Tajnica Nac. Vijeća: Irena Gantar
Predsjednik Konferencije nac.asistenata FSR-a: fra Zvonimir Brusač, TOR
Nacionalni ministar: Renato Matić