U tijeku održavanja X. redovnog i IV. izbornog nacionalnog kapitula Franjevačkog svjetovnog reda i XIII. nacionalne i VI. izborne skupštine Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži, u Kući susreta Tabor u Samoboru u subotu, 9. listopada obilježena je deseta obljetnica preustroja Hrvatskoga nacionalnoga bratstva FSR-a. Uz sudionike navedenih skupova, obilježavanju su nazočili i varaždinski biskup Josip Mrzljak, i sam član FSR-a, te ministar provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak, generalni asistent FSR-a fra Ivan Matić te predstavnik duhovnih asistenata iz Bosne i Hercegovine fra Josip Vlašić.
Ministar Nacionalnog bratstva FSR-a br. Vid Mato Batorović pročitao je pozdravno pismo koje je uputio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije dakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, također član FSR-a. Nadbiskup ističe kako je organiziranje jedinstvenog FSR-a i preustroj po područjima svakako znak dobrog nastojanja oko budućeg djelovanja, a proslava 10. obljetnice je prigoda da se članovi susretnu u bratskom zajedništvu.
Osvrćući se na početke preustroja, br. Batorović je podsjetio kako je prije preustroja FSR na hrvatskom jezičnom području bio organiziran po provincijama prvih franjevačkih redova, i trećeg samostanskog reda. Drugim riječima svaka provincija je imala svoj FSR. Kako na ovim prostorima djeluje osam franjevačkih provincija, toliko je bilo i FSR-a, članovi FSR jedne provincije nisu poznavali braću i sestre iz drugih provincija, mjesna bratstva su se susretala na provincijskim susretima i skupštinama, a bila su međusobno jako udaljena, premda su članovi živjeli u istom mjestu. On je podsjetio kako prema Generalnim konstitucijama postoji jedan jedinstveni FSR uz duhovnu asistenciju različitih franjevačkih obedijencija. Stoga se moralo pristupiti novoj organizaciji FSR na hrvatskom jezičnom području. Definiran je ključ ustroja: geografska blizina, zajednički problemi i pastoralna stvarnost. Korisnost raspodjele po područjima omogućavalo je bolju suradnju, bolje poznavanje, bolje duhovne, ali i materijalne povezanosti na pojedinom prostoru, istaknuo je br. Batorović, rekavši kako je ta korjenita promjena preustroja FSR-a bila veliki pothvat. Posebno se osvrnuo na nacionalni kapitul održan od 9. do 11. listopada 1998. godine, kada je zaključeno da FSR mora biti jedan i autonoman, tj. treba sačuvati jedinstvo, sebe nadići i ponizno se organizirati. Predloženo je osnivanje pet područnih bratstava zagrebačkog, osječkog, riječkog, zadarskog i splitskog, potom da Hercegovina bude također jedno područno bratstvo, a da se Bosna podijeli na tri. Kasnije su braća i sestre iz Bosne predložili da i oni budu jedno, pa se tako pristupilo konstituiranju sedam područnih bratstava od kojih je svako moglo izabrati sjedište, ime i svog zaštitnika.
Nacionalni duhovni asistent fra Augustin Kordić (OFMConv.) osvrnuo se na vrijeme koje je prethodilo preustroju FSR-a. Potom se osvrnuo na niz događaja na nacionalnoj razini koja su označila bližu pripravu za preustroj, poput nacionalnih skupština, susreta nacionalnih odbora, sastanaka odbora i skupština provincija u Hrvatskoj i BiH, provincijskih godišnjih susreta i hodočašća, duhovnih obnova i duhovnih vježbi. Kratko se osvrnuo i na formiranje franjevačke mladeži.
Osobno svjedočanstvo vezano uz preustroj predstavio je i br. Renato Matić, bivši ministar Nacionalnog bratstva.
Nazočnima se obratio i fra Josip Vlašić iz Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, prenoseći čestitke nacionalnog duhovnog asistenta FSR-a fra Mate Topića i članova FSR-a.
Nacionalni predsjednik Frame Lovro Sučić kratko je podsjetio na vrijeme od osnivanja prvog bratstva Frame 14. prosinca 1992. godine na Kaptolu, preko osnivanja nacionalnog bratstva 25. listopada 1997., do regionalizacije, usvajanja Statuta koji je dan na upotrebu na Kongresu FSR-a i Frame 2008. godine.
U završnom dijelu, kraće doprinose dali su i područni ministri koji su također isticali pozitivne strane regionalizacije, te predstavili aktivnosti kojima će obilježiti desetu obljetnicu.
U subotu 9. listopada u kapeli Kuće susreta Tabor u Samoboru zahvalno misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. U koncelebraciji su uz nacionalne i regionalne duhovne asistente FSR-a i Frame bili i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak i generalni asistent FSR-a fra Ivan Matić.
U homiliji je biskup temeljem misnih čitanja pojasnio što znači djelovati u svijetu. Isus pokazuje kako je on duboko u svijetu, a opet nije od svijeta. Isto tako i mi kada razmišljamo o svjetovnom redu, ne možemo bježati od svijeta, ne može se izolirati, ne možemo otići nikamo, ne možemo birati neki drugi svijet, upozorio je biskup, jer mi živimo u svijetu takav kakav je, i živimo u ovom vremenu. Stoga smo mi, Franjevački svjetovni red, na poseban način poslani u taj svijet da ga preoblikujemo, ali i da pokažemo da kao zajednica Isusovih učenika nismo od ovoga svijeta. Premda, s druge strane, i mi smo duboko u svijetu: rađamo se, borimo za život, učimo, mučimo se, i umiremo, sve nam je isto kao i svakom drugom čovjeku, ali opet nismo od toga i takvoga svijeta, već moramo svjedočiti o nekom drugom svijetu. I čini mi se da je to jako teško, rekao je biskup, te upozorio na “uobičajeni” način života u kojem su riječi poput malverzacije, prijevara, mita, korupcije i mnoge druge riječi postale svakodnevica. U tom svijetu ne rabi se riječ “grijeh”. Ona ne postoji, govori se o negativnostima, prekršaju zakona, ali ne i da je to grijeh, prekršaj protiv Božje zapovijedi. Kako to iskorijeniti, je li rješenje zatvor, ili treba tražiti promjenu čovjeka, i može li se to uopće učiniti bez Boga, upitao je biskup, jer ako čovjek odbaci Boga kao temelj svoga života, i odbaci taj svijet koji je Isus donio na zemlju možemo li mi mijenjati ovaj svijet?
Postavlja se stoga pitanje kako Crkva može dati svjedočanstvo o nekom drugom svijetu, svijetu poštenja, istine, kako biti kvasac i sol i svjetlo. Zadaća je kršćanina, a na poseban način i ovog svjetovnog reda koji u sebi ima tu riječ “svijet”, da po uzoru na sv. Franju pokuša stvarati drugi svijet, upravo taj svijet o kojemu je i Franjo čitao u Evanđelju. Mi, svjetovni franjevci, želimo unositi u ovaj svijet Evanđelje, tj. po uzoru na sv. Franju jednostavno živjeti evanđeoskim načinom. On je to radikalno učinio, mi to možda ne možemo, ali sigurno je da možemo svatko na svojem području u obitelji, društvu, na radnom mjestu, u školi svjedočiti taj drugi svijet, zaključio je biskup Mrzljak.