Riječ duhovnog asistenta, rujan 2023.
Ozračje i značenje slavlja
Da bismo mogli potpunije i dublje shvatiti dubinu poruke Franjinoga božićnog slavlja u Grecciu 1223. godine, potrebno je barem nakratko ocrtati ozračje i okolnosti Franjina života u tom razdoblju. Naime, čini se da nije slučajno da je Franjo baš te godine osjetio snažnu želju i potrebu da na poseban i nov način slavi otajstvo rođenja Sina Božjega kako bi tim slavljem otajstva našao snage da i u novoj i neugodnoj situaciji u kojoj se našao ostane vjeran Onomu koji je za nas postao siromašan. Životopisac Toma Čelanski naglašava da je proslava Božića u Grecciu bila tri godine prije Franjine smrti, dakle 25. prosinca 1223. godine. Mjesec dana prije toga, 29. studenoga, papa Honorije III. je napokon bulom potvrdio novo i konačno Franjino Pravilo, a znamo što je sve Franjo, bolestan i iscrpljen, trebao podnijeti i pretrpjeti da bi svoju braću očuvao u vjernosti idealima malenosti, siromaštva, poniznosti i jednostavnosti života.
U tom potvrđenom Pravilu nalazimo i snažne zahvate papinske kurije. Tako je cijelo poglavlje o braći koja žele ići među Saracene i druge nevjernike sažeo u jedan paragraf s pravnim propisima. Ispušteni su znakoviti evanđeoski tekstovi, a nestao je i čudesni paradoksalni opis stava braće među Saracenima i drugim nevjernicima što ga je Franjo zahtijevao od svoje braće, a to je miroljubivost i podložnost svakom ljudskom stvorenju.
Franjo kao da je svjestan da se približava kraj njegova života, shrvan bolestima i naporima, svjestan da više ne može pohoditi Isusovu domovinu koju je s tolikim žarom pohodio, osjeća potrebu za osobitim slavljenjem Božića.
Svojim originalnim slavljenjem betlehemskoga događaja u Grecciu Franjo je na neki način želio pokazati da je svako mjesto prikladno za Božju blizinu. Betlehem je posvuda, čak i u malom i zabitom Grecciu, jer Betlehem treba biti prije svega u srcima ljudi. Greccio je postao novim Betlehemom po zanosnim riječima sv. Franje.
Čelanski nadalje ističe da je Franjo htio da se te božićne noći euharistija slavi nad jaslama u spilji, a ne na oltaru u nekoj crkvi, iako je dopuštenje da se sveta misa može služiti na pokretnom oltaru franjevcima i dominikancima dao papa Honorije III. tek 1224, godine. Istina, sv. Bonaventura vrlo brižno ističe da je Franjo za to “od Vrhovnoga svećenika zamolio i dobio dopuštenje da se to ne bi shvatilo kao neka novotarija.” Time odlučno svjedoči koliko mu je bilo stalo do toga da snažno pokaže i posvjedoči neraskidivu povezanost otajstva utjelovljenja i euharistije. Greccio, mjesto gdje je Franjo “s Djetetom Isusom postao dijete” i koje je “bilo bogato siromaštvom” doista je za Franju bilo povlašteno mjesto, a i danas ima svoju duboku poruku za sve kršćane.
fra Zdravko Lazić, duhovni asistent