Članci označeni s “Sveci”.


stepinac_tribina1.pdf

Današnji Gospin spomendan ima svoje značenje i smisao ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je današnja proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka. (više…)
Sveti Nikola Tavelić (1340. – 1391.) bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red stupio je u rodnom Šibeniku. (više…)

Sv. Luka bio je Sirijac, prema Euzebiju rodom iz Antiohije. Potjecao je iz poganske, a ne židovske sredine. Za to svjedoče sv. Irenej, Tertulijan, Origen, a posredno i sam sv. Pavao, koji ga ne stavlja među one što proizađoše iz obrezanja. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na zemlji. Pavlove poslanice i Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga Pavla.

(više…)

Rimski martirologij slavi danas rođendan za nebo jednoga od velikih biskupa i mučenika prve Crkve, apostolskog učenika, sv. Ignacija Antiohijskoga. Otkuda je bio rodom, nije nam poznato. Sigurno znamo da je bio biskup u Antiohiji koja je, poslije Jeruzalema, bila drugo središte kršćanstva, mjesto gdje su se sljedbenici Kristovi po prvi put nazvali kršćani, polazna točka velikih misijskih putovanja sv. Pavla i sv. Barnabe. (više…)

 

Današnji je Gospin blagdan uveden u Crkvu u zahvalu za veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta u Egejskom moru 7. listopada 1571. Turska je flota prijetila cijelom Sredozemlju, a molitvom krunice obranjena je Europa od velike tragedije! (povjesničari kažu da su Osmanlije tada pobijedili, karta Europe bila bi danas bitno drugačija!) Na molitvu je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sv. Pio V. (više…)

Kad je u vrijeme svoje bolesti nužno ublažio nekadašnju strogost, govorio je: «Započnimo, braćo, služiti Gospodinu Bogu, jer dosada jedva da smo malo ili ništa napredovali». Smatrajući da do tada nije dopro dokle je trebao, neumorno je ustajao u novoj, svetoj odluci. Nadao se da će moći započeti nanovo. Ponovno je htio dvoriti gubavce i želio biti izvrgnut preziru kako je to nekoć bilo. Odlučio je da će izbjegavati susrete s ljudima i povući se u najzabitija mjesta da tako, lišen svake brige i skrbi za druge, od Boga bude odijeljen samo zidom tijela.

1 Čel 103 (Toma Čelanski: Životopis sv. Franje)

Iz tajne Božje svetosti proizlazi štovanje triju arkanđela, koje danas slavimo, kao i svetih anđela čuvara, koje slavimo 2. listopada. Anđeli kao duhovna bića, unatoč njihovoj službi u povijesti spasenja, već po svojoj biti izmiču svakom povijesnom razmatranju. Zato i ne možemo opisivati njihov život kao što činimo sa životom svetaca.

(više…)

Iz Životopisa sv. Franje – sv. Bonaventura, 13. poglavlje:

Dvije godine prije nego što je dušu predao nebu, nakon mnogovrsnih napora je vođen providnošću došao u osamu na visoku goru koja se zove La Verna. Kad je ondje prema običaju počeo postiti četrdesetnicu na čast svetom Mihaelu Arkanđelu, više nego obično bijaše obasut milinom nadnaravnoga promatranja i raspaljen žarčim plamenom nebeskih čežnja počeo je obilnije osjećati ulijevanje nebeskih darova. Uzdizao se u visinu, ali ne kao radoznali istraživač pretjerane časti, nego je kao vjeran i razborit sluga istraživao volju Božju kojoj se s najvećom gorljivošću želio suobličiti.
Ostatak 13. poglavlja koje govori o sv. Ranama mozete procitati na 
http://www.ofm.hr/izdavastvo/bonaventura/13pogl.html

Povijesna je pozadina današnjega blagdana osvajanje relikvije svetoga Križa iz ruku nevjernika caru Herakliju. Prema jednoj predaji, sveti je Križ pronašla na jeruzalemskoj Kalvariji carica Jelena.

(više…)

Danas slavimo rođendan toga divnoga Božjega hrama, rođendan Bogomajke, presvete Bogorodice Blažene Djevice Marije. Nju su u Starom zavjetu pretkazali i navijestili Bogom nadahnuti pisci i proroci. Ona ima svoju povijest daleko prije svoga rođenja. Ona je zapisana već na prvim stranicama Svetoga pisma.

(više…)

Sv. Ljudevit IX. bio je najodličniji predstavnik francuske kraljevske dinastije Kapetovića. Kao kralj vladao je mudro i pravedno, dajući primjer i potrebne strogosti i velike ljubavi te samilosti prema siromasima. Njega smatraju idealnim likom kršćanskoga srednjovjekovnoga vladara. Kralj se cijeloga života trudio oko mira u Europi, vodeći veoma pomirljivu politiku, a u želji za obranom svetih mjesta u Palestini sudjelovao je u VII. i VIII. križarskoj vojni na kojoj je, nalazeći se u Tunisu, zahvaćen kugom, preminuo 25. kolovoza 1270.

(više…)

Teologija nas uči da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina Bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva.

(više…)

Danas slavimo uzvišen događaj iz Kristova javnoga života, o kojem nas izvješćuju sva tri sinoptička Evanđelja: Matej, Marko i Luka te sv. Petar u svojoj Drugoj poslanici.

(više…)

Na današnji blagdan Gospe od Anđela franjevci se spominju obraćenja svetoga Franje koje se dogodilo 1208. godine u crkvi svete Marije od Anđela u Asizu, poznate pod nazivom Porcijunkula. Ta je crkva uskoro postala okupljalište svih franjevaca, a 1216. godine papa Honorije III. je odredio posebni oprost svima onima koji ju posjete te se ispovjede i pokaju za svoje grijehe. Poslije se taj oprost prenio na sve franjevačke crkve, a s vremenom i na sve župne crkve. Od tada je taj blagdan postao važnim trenutkom pomirbe za vjernike, da poput Franje, mogu doživjeti Gospodinovo milosrđe. O aktualnosti Franjine pobožnosti prema crkvi, mjestu u kojemu se čuva Otajstvo Tijela i Krvi Kristove, i prema samom euharistijskom Otajstvu govori nam ulomak molitve zapisane u njegovoj Oporuci: „Od preuzvišenoga Sina Božjega ništa tjelesnoga ne vidim u ovome svijetu osim Njegovoga presvetog Tijela i Krvi”. Franjo je tako preporučio svojim sinovima da se „sa strahopoštovanjem“ klanjaju Sinu Božjem u Euharistiji, te Utjelovljenje usporedio s euharistijskom zbiljom: kao što se Kristovo božanstvo krije u Utjelovljenju, isto se tako krije i u euharistijskome posvećenom kruhu. Krist se ponižava svaki dan, svaki dan dolazi k nama u poniznim prilikama; svaki dan dolazi iz Očeva krila na oltar u svećenikove ruke – stoji u jednoj Franjinoj opomeni.

Uz sutrašnji, vjerujem svima dragi blagdan Majke Božje Bistričke nekoliko zanimljivosti o samom zavjetnom kipu… (više…)

U subotu 24. lipnja je blagdan Bezgrešnog Srca Marijina.

Sutra u petak 23. lipnja se slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, u mjesecu koji je i cijeli posvećen Srcu Isusovu.

Uz današnji blagdan pjesma koju sigurno svi znate…

Prečisto srce Marijino,
prepuno dobrote
pokaži svoju ljubav prema nama.
Tvoga srca plamen o Marijo,
neka siđe na sve ljude.
Mi te beskrajno volimo,
mi te volimo.
Utisni u naša srca pravu ljubav
da čeznemo za tobom.
Marijo blaga i ponizna srca,
sjeti nas kad sagriješimo.
Ti znaš da svi ljudi griješe…
 
«Apostoli mira»

Danas je blagdan sv. Josipa, zaštitnika naše Domovine.

O sv. Mateju, u puku veoma popularnom svecu, osim onoga iz Evanđelja ne znamo mnogo. Od onoga malo što znamo važan je izvještaj crkvenog povjesničara Euzebija koji kaže da je Matej prije svog polaska na daleko misijsko putovanje propovijedao najprije Hebrejima te im je, prije nego ih ostavi, napisao Evanđelje u njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik, kojim su tada Židovi u Palestini govorili. Izvornik Matejeva evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Najstarija svjedočanstva i predaja Crkve pretpostavljaju da je prijevod u potpunosti vjeran izvorniku. Istovjetnost je potvrdila i Papinska biblijska komisija 19. lipnja 1911. (više…)